Utorak, 24 Maja, 2022
Rubrika:

”ZLI PATULJAK IZ KREMLJA IMA PLAN ZA 2022. GODINU”: Vučićeva i Lukašenkova politika su iste, nije uspjelo pretvaranje Crne Gore u “srpski svet”

Iza nas je nikad burnija godina na regionalnoj političkoj sceni. Prijetnje separacijom Republike Srpske, protesti i okršaji na Kosovu, promjena vlasti u Crnoj Gori i žestoki protesti uslijed ustoličenja mitropolita SPC-a na Cetinju samo su neke od manifestacija zategnute političke situacije koja se nije rasplela do kraja.

Izvor: Dnevno.hr

Iza nas je nikad burnija godina na regionalnoj političkoj sceni. Prijetnje separacijom Republike Srpske, protesti i okršaji na Kosovu, promjena vlasti u Crnoj Gori i žestoki protesti uslijed ustoličenja mitropolita SPC-a na Cetinju samo su neke od manifestacija zategnute političke situacije koja se nije rasplela do kraja. Pred nama je i izborna godina u nekoliko država regije, između ostalog i u BiH. O važnim političkim događajima u regiji 2022. godine za Dnevno je govorio politički analitičar Davor Gjenero.

Davor Gjenero, Foto: N1

S posebnim iščekivanjem, ali i zebnjom očekuju se izbori u BiH koji su Hrvatsku vrlo važno.

Ono što brine sve zainteresovane stvari je pitanje kako će se izbori uopšte sprovesti s obzirom da još uvijek nije pao dogovor u vezi izmjena Izbornog zakona. Tu su i izbori u Sloveniji, susjednoj zemlji s kojom smo otkako je Milanović na vlasti njegovali izrazito dobre odnose. Uprkos dobrim odnosa, Hrvatska i Slovenija trebaju riješiti do kraja granične sporove.

Kako bilo, iza nas je uistinu dramatična godina za regionalnu politiku, a izvjesno je da će se napetosti pretočiti i u 2022. godinu.

Izborna godina

“Čeka nas serija izbora, parlamentarnih i predsjedničkih. Iduća godina je izborna i u Bosni i Hercegovini. Za Hrvatsku je izrazito važno to što je trebalo biti postignuto do Nove godine, a nažalost nije. Riječ je naravno o promjeni izbornog zakona. Bilo bi vrlo opasno da ova inicijativa koju su pokrenuli gospodin Perry u ime američke administracije s jedne strane i Evropska komisija s druge strane, ne uspije, jer bi to otvorilo nišu za vrlo negativne scenarije.

Slijede u proljeće izbori u Srbiji koji vjerovatno neće biti izbori političkih promjena. Slijede izbori u Mađarskoj koji će se na ovaj ili onaj način odraziti na Hrvatsku. Slijede i izbori u Sloveniji koji će isto imati određenih reperkusija pogotovo zbog činjenice da je sa sadašnjom administracijom Janeza Janše uspostavljen nikad prije dosegnut nivo državnih odnosa. Bilo bi jako dobro ako bi se uspjelo prije eventualne smjene vlasti u Sloveniji ili generalno prije izbora riješiti pitanje ribolovnog sporazuma u Piranskom zalivu i zapravo na taj način definitivno riješiti granični problem. Tu smo izrazito blizu i čini mi se da hrvatska diplomatija izrazito dobro radi u tišini kako to diplomatija i mora raditi. Vidjećemo, ako to uspije, biće to važna stvar”, skicirao je ukratko Gjenero.

“Haos na Balkanu i zli patuljak iz Kremlja”

Na pitanje što ako ne dođe do dogovora, Gjenero kaže da je to scenario na koji se boji uopšte pomišljati. Iz njegove perspektive, jasno je ko je krivac za takve okolnosti.

“Ja o tome ne bih volio niti razmišljati. Znam samo jednog čovjeka u Hrvatskoj koji bi time bio sretan. Taj čovjek stoluje u jednoj vili na Pantovčaku. Taj čovjek radi sve da do tog sporazuma ne dođe jer se zanio idejom da bi on, Vučić i Erdogan mogli riješiti odnose u BiH u interesu haosa na Balkanu i zlog patuljka iz Kremlja u čijem interesu inače Milanović vodi svoje javne, a pogotovo vanjske politike”, rekao je Gjenero.

Kada se sitaucija gleda izdaleka, djeluje kako da sve zainteresovane strane imaju zacementirane pozicije i da se niko ne želi odreći ničega. Gjenero smatra kako je i u takvoj sitauciji moguće pronaći kompromis da nije opstrukcija.

“Da nema Milanovića i njegovog patološkog uticaja, sporazum bi već bio postignut. Potrebno je samo malo političke volje da se s jedne strane ukloni to što su Amerikanci nazvali nacionalnim prefiksom kako bi se zadovoljile presude Evropskog suda za ljudska prava, a s druge strane da se napravi takav model koji će osigurati da Hrvati biraju svog predstavnika i da se pritom ne crta neka virtuelna, stvarna, trenutna ili privremena izborna jedinica što Bošnjaci doživljaju kao treći entitet. Sve je to uz malo volje i kompromisa moguće napraviti. Ovdje se ne radi ni o čemu što je ‘ili-ili’, treba samo malo inovativnosti i volje i cijelu stvar riješiti. Solucije su već bile na stolu, nešto se od toga može aktivirati, to nije posebno problematično, samo što vrijeme curi” upozorava Gjenero.

Totalitarni režim u Srbiji

Izbori su i u Srbiji gdje Aleksandar Vučić uprkos simboličkoj ulozi predsjednika vrši apsolutnu vlast. Opozicija u Srbiji je razjedinjena, raspadnuta i čini se bez potencijala za neki ozbiljniji rezultat. Iako očigledno autoritaran i po mnogočemu problematičan u očima Evropske unije i SAD-a, protiv Vučića je malo kritika. Takav kakav je, i dalje je bio poželjan kao relativno zahvalan sagovornik.

“To je bio ‘wishfull thinking’ od kojeg su se u EU uglavnom otrijeznili. Problem je u tome što je očito da u Srbiji demokratske institucije ne postoje i ne funkcionišu, a s druge strane je isto tako očito da alternativa aždaji ne postoji. I u takvim okolnostima je onda Vučić kao autoritarni ili polako totalitarni vladar koji je do neke mjere predvidiv i koji je donekle usaftan u kriminal i korupciju i narkoafere da može biti kontrolisan, u takvim okolnostima je neko s kime se može operisati i manje je neizvjestan nego neko ko niti ima institucionalnu moć niti kontrolu nad državnim aparatom niti može garantovati elementarnu stabilnost”, govori nam Gjenero.

Početkom decembra Srbiju su potresali masovni protesti. Činilo se kako Vučićev režim nije neprikosnoven. Hiljade ljudi širom Srbije blokirali su saobraćajnice zbog dva zakona koji su prema mišljenju protestanata utirali put za sporni poduhvat rudarske kompanije Rio Tinto u dolini Jadra. Spornim se smatrao zakon o eksproprijaciji zemljišta, a aktivisti su tvrdili kako od cijelog projekta ima više štete nego koristi. Bila je to i prilika da se na ulicom Srbije čuje i kritički glasovi protiv Vučive vlasti generalno. Povezivali su ga s mafijom i kriminalom, svojevoljom. Gjenero je stava da su mnogi preoptimistično gledali na proteste kada je riječ o potencijalnoj promjeni u Srbiji. Dodali bismo, ako ništa, da je tih sedmica u Srbiji jasno dato do znanja kako postoji opozicija svemu onome što Vučić predstavlja i da ima građana koji vrlo dobro vide da im se pred očima svakog dana servira neviđena propaganda.

“Ja ne bih ovim protestima davao takvo političko značenje kakvo se u Evropi optimistično daje. Sjetite se kada su počeli veliki protesti protiv Miloševića. Počeli su još u martu 90-ete, a on je narednih deset godina suvereno vladao i tek nakon deset godina haosa koji je izazivao je pao s vlasti i to problematično. Na taj način da su njegovi ljudi blokirali procese demokratske konsolidacije. Na kraju su ti koji su bili njegovi šegrti odveli Srbiju u novu stramputicu autoritarizma sada s Vučićem”, poručuje Gjenero.

Eksplozivna atmosfera u Crnoj Gori

Ustoličenje s nega popa Jovana Mićovića

Prošlo je i nešto više od godinu dana otkako je u Crnoj Gori došlo do promjene vlasti koju brojni analitičari smatraju marionetom Aleksandra Vučića. Protesti su izbili već nakon što je Milo Đukanović u avgustu 2020. godine izgubio izbore, a zaista “eksplozivna” atmosfera nastala kada je u septembru ove godine u Cetinjskom manastiru ustoličen mitropolit Srpske pravoslavne crkve i to tako da je zbog sigurnosne situacije morao sletjeti helikopterom na područje manastira u pratnji do zuba naoružanih specijalaca.

Crnogorci su tada smatrali kako je riječ o okupatorskom činu budući da je Cetinjinski manastir sveto mjesto moderne crnogorske nacije. Izdata je i Deklaracija protestanata u kojoj je istaknuto kako neće dopustiti utapanje u “srpski svet”. Osim toga, nova crnogorska vlast htjela je sprovesti i popis stanovništva te mijenjati izborni i zakon o državljanstvu što su mnogi vidjeli kako pokušaj da srpska nacija u Crnoj Gori postane dominantna. Na pitanje kada možemo očekivati sporni popis stanovništva koji je sada odgođen usred žestokih protivljenja, Gjenero odgovara:

“Ja ne znam kada će on biti. Crna Gora je neizvjesnost. Očekujem da će i tamo na dnevnom redu biti parlamentarni izbori zbog toga što se ova parlamentarna većina definitivno raspala. Nema političke stabilnosti kada nemate snažne političke institucije, a s niti s ekspertnom niti s manjinskom vladom nema perspektive kada nemate zajedničkih nacionalnih ciljeva. Crna Gora će vjerovatno morati ići u rješavanje parlamentarne krize i nove izbore na kojim se možda možemo nadati pobjedi suverenističkih opcija. U tom slučaju bi to bio uvod za rekonsolidaciju Crne Gore i povratak barem na nivo na kome je bila prije decembra 2020”, rekao je.

Nije im uspjelo pretvoriti Crnu Goru u “srpski svet”

Primjećuje i kako trenutna vlada nije uspjela sprovesti gotovo ništa od onoga što je naumila.

“Ova vlada ne može ništa sprovesti, ova vlada ne postoji. Oni mogu samo odgađati. Oni su imali tri zadatka. Jedan zadatak je bio sklopiti konkordat, odnosno ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, iako su uspjeli poništiti pristojan i dobar Zakon o vjerskim slobodama i promijeniti, ali se na tom uspjehu raspala. Ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom nije sklopljen. Nisu uspjeli sprovesti popis stanovništva što je bio drugi politički cilj i na taj uspostaviti srpsku nacionalnu većinu u Crnoj Gori i Crnogorce pretvoriti u nacionalnu manjinu. Nisu uspjeli promijeniti ni Zakon o državljanstvu i na taj način omogućiti pravo glasa vojsci glasača Srba iz Srbije koji su porijeklom iz Crne Gore čime bi se dugoročno zacementirala hegemonija Srbije nad Crnom Gorom. Nisu uspjele ni promjene izbornog zakona koji bi uslijedio nakon promjena zakona o državljanstvu. Htjeli su i promijeniti način regrutovanja tužilaštva i sudbene vlasti i napraviti političku lustraciju u sudstvu. Ni to im nije uspjelo”, ističe Gjenero.

“Klerikalni desant”

Crnogorska vlada u službi rusko-srpskih interesa

Uspjelo im je samo devastirati javnu upravu i iz nje istjerati ljude koji su bili proevropski orijentisani. Uspjeli su i omogućiti Rusiji i Srbiji da do kraja izbuši obavještajni i sigurnosni sistem Crne Gore i Crnu Goru dovesti na rub NATO saveza i destabilizira je kao pouzdanu NATO članicu, odnosno zavisnu sigurnosno o Rusiji i Srbiji. To je otišlo toliko daleko da je Vučić u vrijeme onog klerikalnog desanta na Cetinje govorio o tome kako ga je BIA svaki sat obavještavala o tome što se događa iza zatvorenih vrata Krivokapićevog kabineta”.

Regija u kojoj se Hrvatska nalazi oduvijek je, pa i danas područje gdje se križaju politički interesi svjetskih sila. Osim Evropske unije, SAD-a- i Rusije, tu je i Turska koja se već ranije pokazala kao destabilizirajući faktor, a u posljednje vrijeme, Erdoganova administracija pažljivo njeguje odnose s predstavnicima Bošnjaka u regiji, naravno, Erdogan se i pokumio na vjenčanju kći Bakira Izetbegovića.

Vučić je balkanski Lukašenko, Turska komplikuje odnose s EU

“Turska bi mogla takođe biti destabilizirajući faktor u regiji i Evropskoj uniji. Vidjećemo kako će se tamo stvari razvijati. Turska je već 2015. godine pokazala veliki ucjenjivački potencijal u odnosu na EU. Ovo što sada Dodik i Vučić, a vjerovatno zapravo Putin, planiraju s Erdoganom je vrlo opasno i vrlo štetno. To je akcija potiskivanja uticaja Zapada u vođenju zemlje koja je u jako prijateljskim odnosima sa totalitarnim režimom mališana iz Kremlja i kontrolu procesa na Zapadnom Balkanu. A kao što znamo, trenutni stanar Richterove vile jako čvrsto zagovara”, rekao je Gjenero.

Ipak, Turska je još 2016. godine potpisala sporazum s Evropskom unijom i privremeno se zadovoljila količinom novca koju dobija, ali koketiranje s idejom ponovnog “puštanja migranata” nije prestalo. Gjenero pak pored Erdogana, u tom smislu kao problem vidi i Aleksandra Vučića.

“Turska je dobila što je htjela i tu se ne događa ništa, ali svoj ucjenjivački potencijal s migracijskom pričom i dalje afimiše Aleksandar Vučić koji sistemski pušta migrante parkirane u Srbiji preko granice na Drini i onda ih potiskuje BiH na naše granice. Tu je možda vrijeme da se jasno kaže da između politike Vučića i nesretnika Lukašenka postoje samo razlike u nijansama i stilu, ali ne i u sukusu. Riječ je o antievropskoj politici”, kazao je Gjenero.

Najnovije

Savez drvoprerađivača: Joković da stane na kraj višegodišnjim kriminalnim radnjama u šumarstvu

Savez drvoprerađivača Crne Gore pozvao je ministra poljoprivrede, šumarstva i vodprivrede, Vladimira Jokovića, da stane na kraj visegodišnjim kriminalnim radnjama u šumarstvu, koje, kako...

Krivokapić sa Al Hantoulijem: Crna Gora i Palestina njeguju tradicionalno prijateljske odnose

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ranko Krivokapić primio je u posjetu ambasadora Države Palestine u Crnoj Gori, Rabija Al Hantoulija, saopšteno je iz tog resora. “Sagovornici su izrazili zadovoljstvo...

Radulović karijeru nastavlja u Mađarskoj

Srđan Radulović, poznati crnogorski košarkaški stručnjak, naredne sezone biće u Mađarskoj. Radulović je postigao dogovor sa čelnicima Šoprona, aktuelnog prvaka Evrope, gdje će imati dvostruku...

Stoltenberg: Rat u Ukrajini dokaz – poslovanje s Rusijom i Kinom rizik po Zapad

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da rat u Ukrajini predstavlja dokaz da poslovanje sa autoritarnim vlastima Rusije ili Kine predstavlja rizik po...

UŽIVO Žestoke borbe na istoku Ukrajine, traži se riješenje za izvoz žitarica

Danas je 90. dan rata u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Rusija vodi "totalni rat" protiv njegove zemlje što uključuje nanošenje...

Najčitanije

Povezano

Mogu li se ponovo “pomiriti” Hrvati i Bošnjaci?

Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je da li je moguće obnoviti savezništvo između Hrvata i Bošnjaka na čemu insistira hrvatski premijer Andrej Plenković....

Što za Crnu Goru znači slabljenje Vučićeve apsolutne vlasti u Srbiji?

Piše: Davor Gjenero (gradski.me) Kad je jedini zli klaun koji je osuđen kao ratni zločinac, Vojislav Šešelj, trenutno raspoređen na poslove i radne zadatke dvorske...

Gjenero: “Evropska unija na Balkanu mora se vratiti politici utemeljenoj na vrijednostima, a ne bježati od problema”

Piše: Davor Gjenero, Izvor: Al Jazeera Balkans Optimisti tvrde da je, blago rečeno, serija ekscesa što ih je Milorad Dodik sa svojom sljedbom priredio 9. januara...

Đenero: Srbija zaoštrava sukobe i koristi oklijevajuću politiku EU

Evropska unija sve otvorenije vodi politiku nalik ,,politici Appeasmenta“ – činjenja ustupaka slaboj, ali agresivnoj strani, kako bi se izbjegao sukob – ocijenio je...

Komentari

2 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
gagi
04.01.2022-07:01 07:01

Gospodine Djenero spomenuste “patuljka iz Kremlja”e kod nas u apostolskoj vladi i svetosavskoj skupstini 41 ugrozeni srbijanac ima “nekoliko patuljaka”slicnih namjera,evo ova trojka od premijera Bocaljuba desno i klasicni patuljak Ljaljo iz sela Balabane oni vedre i oblace po Crnoj Gori,ma vjerujmo ubrzo ce u politicki kontajer za smece.Sve su to “ljudske velicine” i “karakterke”.Malo je prostora za pojedinacno ih nabrojati.

Andro
06.01.2022-00:07 00:07

Vi idioti o “patuljku iz Kremlja” ti si i duhovno i fizicki patulja. A tvoj Vatikan je doprinio fa se na ovaj nacin hirotonise mitropolit. Smradovi kedni zajedno sa ovim bivsim lupe:ima iz C.G. zavrsena je vasa misije. A ti hrvatski patuljane stani ispred ogledala i bidi na sta licis. Ti imas facu neke zivotinjice iz prasume.pi