Posljednje izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o tome da on povodom Kosova očekuje ultimatum međunarodne zajednice – nijesu ništa drugo do sljedeća etapa pripreme srpskog društva za priznanje nezavisnosti južne srpske pokrajine. O tome je za Informativnu agenciju Regnum govorio naučni saradnik Instituta za evropske studije iz Beograda i profesor po pozivu MGIMO (Moskovski državni univerzitet za međunarodne odnose) pri Ministarstvu spoljnih poslova Rusije politikolog dr Stevan Gajić.
– Vučić je već mnogo učinio na tom putu i njegovi zapadni partneri su mu veoma zahvalni na tome. Sklopivši Briselski sporazum, on je u ruke separatista predao niz nadležnosti srpske države. Posljednja vijest je da Elektrodistribucija Srbije od aprila prestaje da radi na Kosovu i da čitava distributivna mreža pokrajine prelazi u ruke kompanije iz Albanije, odnosno postaje dio distributivne mreže susjedne države – rekao je Gajić.
Prema njegovim riječima, predsjednik Srbije se pred potpisivanje nekog dokumenta s Prištinom obavezno potrudi da zadobije simpatije građana Srbije. Gajić smatra da je Vučić ovih dana zbog toga predložio da plati poreske dugove Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori koje je crnogorska vlast iznenada “pronašla”.
– Ovo je za Aleksandra Vučića uobičajeni potez. On pokušava da podmiti SPC kako se ona ne bi protivila priznavanju Kosova. Njega plaše događaji u Crnoj Gori gdje narod, protestujući protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pjeva pjesme o Kosovu.
“Vučića je neko očigledno prinudio da načini još jedan korak prema priznanju Kosova”, smatra Gajić, a taj “neko” svakako nije srpski narod.
– Radi se o tome da Vučić na Balkanu promoviše interese NATO-a i po svemu sudeći Alijansa ga i ucjenjuje. Sada predsjednik govori da će Srbija ‘dobiti nešto što ćemo teško moći da odbijemo, ali nećemo moći ni da prihvatimo’. Zašto onda Vučić govori da je Srbija nezavisna država ako ona ne može da odbije takvu ponudu.
Gajić ukazuje na vezu između događaja u Crnoj Gori povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti i pregovora o statusu Kosova i Metohije. Prema njegovim riječima, bez obzira na broj ljudi koji izlaze na ulice crnogorskih gradova, Milo Đukanović će do kraja da gura svoju liniju koja je deo agende NATO. Isto se može reći za Aleksandra Vučića koji ima dva zadatka: priznavanje nezavisnosti Kosova i uvlačenje Srbije i Bosne i Hercegovine u NATO.
Ekspert je skrenuo pažnju na to da je 22. februara za posrednika Evropske unije u pregovorima Beograda i Prištine predložen bivši visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak za kojeg se vezuje projekat odvajanja Crne Gore od Srbije. Gajić je podsjetio da je u tom projektu učestvovao i Havijer Solana, čovjek koji je naredio bombardovanje Srbije. Nekoliko godina kasnije Solana je posredovao pri zaključivanju Beogradskog sporazuma na osnovu koga je nastala Državna zajednica Srbije i Crne Gore kao nasljednice Savezne Republike Jugoslavije.
– Ovaj sporazum poslužio je kao osnova za organizovanje referenduma o odvajanju Crne Gore 2006. godine. Referendum je organizovan pod sumnjivim okolnostima. Pri tome su dva predstavnika OEBS-a – Miroslav Lajčak i František Lipka – pohitali da izjave kako je referendum bio besprekoran. Lajčak je podržao Đukanovića u realizaciji projekta odvajanja Crne Gore od Srbije. To je zapravo bio projekat NATO-a s ciljem odsjecanja Srbije od jadranske obale. Lajčak takođe sve vrijeme govori o Kosovu kao o nezavisnoj državi. On je neprijateljski nastrojen prema Srbima i Rusima, bez obzira na to što govori i srpski i ruski, a uz to je i diplomac MGIMO. On nas dobro zna i naglašeno ne podnosi – rekao je Gajić.
Politikolog je podvukao da je Rusija ne jednom predlagala Beogradu posredništvo u pregovorima sa kosovskim separatistima. Gajić je podsjetio da je 13. februara ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko izjavio agenciji “Sputnjik Srbija” da je Rusija spremna da pomogne Beogradu u dijalogu sa Prištinom ako Beograd to zatraži.
– Ali Beograd, iz nekog razloga, ove ponude Moskve uporno ignoriše – zaključio je Stevan Gajić.