Titova palata na njujorškoj Petoj aveniji prodaje se za vrtoglav iznos!

Uz one koje je stavila u funkciju, Hrvatska je do sada zaradila 26.6 miliona eura o prodatih objekata u kojima su nekada bila smještena diplomatsko-konzularna predstavništva bivše Jugoslavije, a koji su joj pripadali prema Ugovoru o sukcesiji i sukcesijskom ključu od 23,5 posto.

No, ostali su neki najvrjedniji objekti, čija je prodaja na redu, poput izuzetno atraktivne zgrade na Petoj aveniji u New Yorku, koja je korištena kao Stalna misija pri UN-u, procijenjene na 50 miliona dolara. Naime, kupac se dugo tražio, a sada se pojavila i ozbiljnija ponuda, pa bi iznos mogao biti i viši. Dio dobijenih sredstava je utrošen ili bi trebao biti za kupovinu ili uređenje odgovarajućih diplomatskih ili konzularnih predstavništava, pa će se tako urediti i najnovije nekretnine, u argentinskom Buenos Airesu, indijskom New Delhiju i novozelandskom Wellingtonu, čija je podjela potvrđena na posljednjem sastanku stalnog odbora za sukcesiju u Sarajevu, piše Večernji.

Atraktivna palata u Buenos Airesu

Naime, palata u Buenos Airesu, koja ima posebnu važnost, Hrvatska će nakon preuzimanja urediti i ondje smjestiti svoju ambasadu. Budući da ta zgrada ima bogatu istoriju te je hrvatska dijaspora u Argentini izrazila želju da ona ostane u hrvatskom vlasništvu, iz Hrvatske su im to omogućili.

Palata od više od 800 metara kvadratnih bila je u vlasništvu Nikole Mihanovića, najbogatijeg i najuticajnijeg hrvatskog iseljenika u dijaspori. Dubrovački je kraj u kojem se rodio 1846. zamijenio Argentinom, gdje je postao vlasnikom brodarskog društva koje je 1909. u floti imalo 289 brodova.

Mihanović je palatu u Buenos Airesu darovao tadašnjoj Kraljevini SHS za potrebe ambasade, a od tada su je koristile i Kraljevina Jugoslavija te SFRJ.

Podjela diplomatsko konzularne imovine bivše države odvijala se od 2004., uz zastoje, kada je Ugovor o pitanju sukcesije iz 2001. stupio na snagu. Prema njemu, Hrvatskoj pripada 23,5 posto imovine. Najprije su preuzete i podijeljene nekretnine iz tzv. “regije OECD”, od kojih su većina bile u lošem stanju. Naime, objekti su bili preveliki i bez ozbiljnijeg ulaganja nije ih bilo moguće staviti u funkciju, pa se kalkulisalo od početka što je isplativije, ulagati ili prodati.

Koliko su dogovori znali zapinjati i koliko je bilo važno dobro pregovarati, pokazalo se i tokom razgovora o kompleksu u New Delhiju i Braziliji. Tamo je bivša država imala komplekse od po tri nekretnine sagrađene na zemljištu država primateljica, zbog čega se nekretnine nisu mogle zajednički prodati, već je uložen napor u pronalaženje modela zajedničkog korištenja.

Na kraju je to i dogovoreno, pri čemu je Hrvatska zgradu ambasade u Braziliji podijelila sa Sjevernom Makedonijom na dvije funkcionalne cjeline s posebnim ulazima i pripadajućim zemljištem, za ambasadu i rezidenciju.

Budući da je u Braziliji dijelila nekretninu, Hrvatska je tražila da u New Delhiju dobije samostalni objekat, dok su zgradu ambasade podijelili Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija. Hrvatska je tako dobila nekretninu za koju je planirano da će se prilagoditi i koristiti za potrebe ambasade i rezidencije.

‘Titov stan’ prodat za 12 miliona dolara

Od ukupnih 123 nekretnine biše države, do sada je fizički raspodijeljeno njih 93, a pet ih je određeno za zajedničku prodaju. Tri su već prodate, a prodaja preostalih dviju je u završnoj faz: jedna od tih dvije je i kuća u New Yorku koja je procijenjena na 50 miliona dolara, no cijena bi mogla biti i viša. Od njene će prodaje Hrvatska dobiti 23,5 posto.

Prije tri godine je vijetnamskom finansijeru prodat i drugi atraktivan objekat poznat pod imenom ‘Titov stan’, za 12 miliona dolara, od čega je Hrvatskoj pripalo nešto više od dva miliona. Jedna nekretnina u Wellingtonu prodata je mimo odluke država nasljednica, kako bi se namirili dugovi proizašli iz nekorištenja, a dio novca države su naknadno podijelile.

Sedam nekretnina brisano je s popisa za raspodjelu jer se naknadno utvrdilo da i nisu bile u vlasništvu bivše države ili su prema odluci sudova vraćene bivšim vlasnicima u postupku denacionalizacije. Time je riješeno pitanje oko 86 posto nekretnina, a za raspodjelu ih je preostalo još 17.

Još se čeka i dogovor o modalitetu podjele kompleksa od 7000 metara kvadratnih s tri nekretnine u Moskvi, koji je sagrađen na zemljištu Ruske federacije. Izvjesno je kako za neke neće biti interesa za fizičku raspodjelu te će biti određene za zajedničku prodaju i podjelu prema pripadajućim udjelima.