Svjetska banka o Zapadnom Balkanu: Ekonomija usporava

Procjenjuje se da će rast u regionu, sa izuzetkom Kosova, ove godine biti 3,2 odsto, što je pad u odnosu na 3,9 odsto u 2018. godini

Na Zapadnom Balkanu ekonomska aktivnost se usporava jer se nastavlja silazni trend investicija i izvoza u šest zemalja tog regiona.

Ilustracija/Reuters

Procjenjuje se da će rast u regionu, sa izuzetkom Kosova, ove godine biti 3,2 odsto, što je pad u odnosu na 3,9 odsto u 2018. godini.

Ovo je projekcija objavljena u posljednjem redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke o Zapadnom Balkanu, pod naslovom “Porast nesigurnosti”.

Iako je Sjeverna Makedonija nakon velikog ovogodišnjeg usporavanja počela da bilježi rast, a očekuje se da će rast na Kosovu ostati snažan i biti 4,0 procenta, većina ekonomija u regionu bilježi sporiji rast u odnosu na prije godinu dana.

Uprkos tome što se predviđa da će regionalna ekonomija rasti u 2020. i 2021. godini, ona će ipak ostati nešto ispod desetogodišnjeg maksimuma ostvarenog 2018. godine, ukazuju ekonomisti Svjetske banke.

Najniži istorijski nivo nezaposlenosti

Podržan snažnim ekonomskim rastom u 2018. godini i uprkos ovogodišnjem usporavanju, nezaposlenost u regionu je pala na najniži istorijski nivo u prvoj polovini ove godine.

Do juna 2019. godine na Zapadnom Balkanu kreirano je 150.000 dodatnih radnih mjesta u odnosu na godinu ranije. Oko 43.000 mladih pronašlo je posao, posebno u Albaniji.

Grafikon iz izvještaja Svjetske banke

Ekonomska aktivnost prošle godine takođe je doprinijela uvećavanju ženske radne snage među zaposlenima, izjavila je Linda Van Gelder, direktorka Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Uprkos ovim pozitivnim kretanjima na tržištu rada, manje od polovine radno sposobnog stanovništva na Zapadnom Balkanu – njih 44 odsto – ima posao.

U Bosni i Hercegovini i na Kosovu je 34, odnosno, 30 posto ljudi u radnom vijeku zaposleno, tako da nezaposlenost mladih ostaje visoka u obje zemlje.

Otuda je, kako ističe Svjetska banka, održavanje visokog i održivog ekonomskog rasta od suštinskog značaja za stvaranje mnogo više, toliko potrebnih, mogućnosti zapošljavanja u regionu.

Ipak, više ljudi otišlo nego što je našlo posao

Kako je istaknuto, i na Kosovu i u Bosni i Hercegovini neaktivnost se povećala u 2019, što sugeriše da je više ljudi napustilo tržište rada nego što je onih koji su pronašli posao.

“Međutim, ekonomski oblaci na horizontu ukazuju na potrebu da kreatori politika povećaju konkurentnost, povećaju efikasnost i efektivnost javne potrošnje i riješe rastuće fiskalne neravnoteže, kako bi iskoristili ove uspehe i nastavili održivi rast”, navodi se u izvještaju.

Smanjenje udjela javnog duga u BDP-u

Još uvek visok javni dug u nekim zemljama, zajedno s fiskalnim rizicima čine zemlje Zapadnog Balkana vrlo ranjivim na porast spoljnih neizvjesnosti, ocjena je Svjetske banke.

Uspješna fiskalna konsolidacija i opreznije fiskalno upravljanje omogućili su Srbiji da smanji udio javnog duga u BDP-u na 52,1 posto i Albaniji na 68,4 procenta.

U Bosni i Hercegovini, dug je stabilan i malo je opao njegov procenat BDP-a.

Predviđa se da će se javni dug Kosova povećati neznatno, na 17,7 posto, dok će Sjeverna Makedonija uknjižiti povećanje duga, uglavnom zbog većeg zaduživanja države, ali i zato što će se uvećati javna ulaganja.

Projektovano je da crnogorski javni dug dostigne 83 odsto BDP-a.

Povećanje fiskalnog deficita

U svim zemljama zapadnog Balkana, osim Kosova i Crne Gore, kako navodi Svjetska banka, predviđa se povećanje fiskalnog deficita u 2019. godini sa 1,2 odsto BDP-a u prošloj, na 2 procenta ove godine.

Očekuje se da će budžetska pozicija Srbije iz suficita preći u deficit zbog intenzivirane kapitalne potrošnje, a da će fiskalni deficit na Kosovu biti nepromijenjen, nešto ispod 3 posto BDP-a.

Po ocjeni stručnjaka Svjetske banke, potrošnja i investicije u Srbiji, iako snažne, neće biti dovoljne da nadoknade posljedice usporavanja rasta izvoza jer su usporene privredne aktivnosti glavnih trgovinskih partnera, prije svega Italije, ali i Njemačke. Najavljeno povećanje zarada u javnom sektoru će, kako je ukazano, vjerovatno dodatno doprinijeti nepovoljnoj promjeni pokretača privrednog rasta.

Nakon usporavanja u 2019. godini, srednjoročni izgledi za rast Zapadnog Balkana su prilično pozitivni, sa godišnjim rastom u 2020. godini koji se predviđa da će se povećati na 3,6 procenata i 3,8 procenata u 2021. godini, navodi se u izvještaju Svjetske banke o Zapadnom Balkanu.

Stručnjaci Svjetske banke su ukazali da zemlje Zapadnog Balkana treba da, usljed sve veće neizvjesnosti, brzo unapređuju javnu potrošnju i konkurentnost.

“Strože kontrole fonda zarada, smanjenje poreskih izdataka i bolje targetiranje socijalnih programa mogu da rezultiraju većim javnim ulaganjima, povećanjem jednakosti i stvaranjem fiskalnih rezervi kako bi se ublažili rastući rizici u regionu”, preporuka je Svjetske banke iz ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan.

Komentari

avatar