Zapad je veoma svjestan situacije na Balkanu i ovo jeste najgora bezbjednosna kriza od 1990.tih imajući u vidu militarizaciju regiona kao i aktivno korišćenje informacionih operacija za širenje etničkih tenzija i polarizacije regiona koje su u proteklih nekoliko mjeseci eskalirale na Balkanu. Kada na to dodate da je američki unipolarni svijet zamijenio multipolarni sistem koji sada čine i Kina i Rusija, koje se takmiče sa Zapadom, Balkan postaje zanimljiv geopolitički poligon, kaže u razgovoru za Danas Ivana Stradner, naučna saradnica „American Enterprise Institute“ u Vašingtonu.
Uprkos tome, treba napomenuti da je hladni rat završen i zemlje bivše Jugoslavije nisu strateški važne kao tada iako političari na Balkanu često misle drugačije i to koriste za skupljanje predizbornih poena.
Stradner ukazuje da trenutno postoje više strateški važnije krize u Evropi gdje je Rusija uključena kao što su Ukrajina, migrantska kriza na granici sa Poljskom i ponovni sukob između Azerbejdžana i Jermenije.
„Balkan nije prioritet Amerike, koja je strateški orijentisana ka Kini i ovo što se dešava na Balkanu treba prije svega da riješi EU. Nažalost, i sama EU ima mnogobrojne unutrašnje probleme kao i neusaglašenu spoljnu politiku među članicama. Balkan je veliki test za Evropu i treba se podsjetiti da i početkom 1990.tih Evropa nije reagovala sve dok Amerika nije odlučila da se pozabavi regionom. Pitanje je da li bi Amerika u slučaju vojne eskalacije isto uradila kao i devedestih, ali možda bi Velika Britanija u takvom scenariju ovog puta odigrala ulogu i pokazala da ipak bezbjednost i mir Evrope i dalje zavisi od nje“.
* U EU ne postoji jedinstvo oko sankcija protiv Milorada Dodika. Ipak, možemo li u skorije vrijeme očekivati koordiniranu akciju Njemačke, Britanije i SAD u sankcionisanju Dodika i ljudi bliskih vlasti u entitetu Republika Srpska?
Američki predsjednik Džozef Bajden je u junu proširio opseg uredbe kojom se definišu sankcije za pojedince i organizacije iz država Zapadnog Balkana, koji ugrožavaju mir i stabilnost regiona. Imajući u vidu nestabilnost na Balkanu i veliku korupciju, ovo je korak u pravom smjeru.
Nažalost, ove sankcije ne mogu da dosegnu nivo efikasnosti koje bi imale kada bi se zemlje EU priključile jer dosta bankarskih računa i nepokretnosti je na teritoriji Evrope.
Njemačka je u EU pokrenula pitanje sankcija protiv zvaničnika Republike Srpske koji ugrožavaju Dejtonski sporazum iako je Mađarska kritikovala to zbog Orbanovog afiniteta prema Dodiku i Putinu. Korupciji se daje veliki značaj u Bajdenovoj administraciji i republikanci i demokrate su odlučile da se „obračunaju“ kako sa lokalnom tako i stranom korupcijom. Stoga vjerujem da SAD neće odustati od svog cilja.
„Promocija demokratije“ je postala već izlizana fraza ali „promocija antikorupcije“ je nova mogućnost da se u nedemokratskim zemljama omogući bolja vladavina prava. Ono što je bitno jeste da zajedno SAD, EU i Velika Britanija uspostave sankcije a još važnije je da se ne napravi ista greška kao za Rusiju gdje nisu sankcionisani glavni ljudi bliski Putinovom režimu.
*Predstoji susret Vučić-Putin, šta se može očekivati? Nerijetko se može čuti da Rusija preko Srbije destabilizuje Balkan.
Ovaj sastanak dolazi u interesantno vrijeme kada Evropom vlada energetska kriza gdje Rusija koristi gas kao „oružje“ za pregovaranje, u vrijeme kada je migrantska kriza na granici sa Poljskom koju Aleksandar Lukašenko koristi kroz Rusiju za destabilizaciju NATO-a i Evrope i kada je Ukrajina na ivici novog rata sa Rusijom.
Mediji najavljuju da će centar razgovora biti energetika i cijena gasa u Srbiji, što je i logično ali ne treba zaboraviti da u politici nema prijatelja već samo interes. Tako i Putin ima svoje interese na Balkanu o kojima će razgovarati sa Vučićem.
Vjerujem da će prije svega biti razgovora o vojnoj saradnji. Rusiji ne odgovara vojna neutralnost Srbije kao ni Vučićevo balansiranje između Istoka i Zapada i Moskva će sigurno nastaviti da naoružava Srbiju sa novim PVO sistemima i neki od novih paketa biće vjerovatno ponuđeni Srbiji ove nedjelje.
Rusiji odgovara destabilizacija na Balkanu kako bi to iskoristila da pokaže slabost Evrope i NATO-a i etnički polarizovan region je pogodno tlo da svoje strateške ciljeve ostvari. Tako da ove nedjelje možemo da očekujemo i jasne zahtjeve Rusije vezane za pitanje Kosova i Republike Srpske koja su trenutno dva otvorena žarišta u regionu.
* Jesu li opravdana strahovanja dijela stručne javnosti od militarizacije regiona, naročito Srbije?
Srbija je od svih zemalja u Zapadnom Balkanu uložila najviše u naoružanje 2019. a budžet za odbranu je u 2021. dupliran u odnosu na 2018. Takođe, Predsjednik Vučić je prije neku godinu zahvalio Putinu što je Srbija vojno jača deset puta od 1999. a nedavno je najavio da će se vojna moć drastično uvećati u narednih devet mjeseci.
To nisu prazne riječi jer Srbija ima ruske borbene avione, tenkove i Pancir PVO. Ruski Rosoboronexport je najavio da je spreman da Srbiji isporuči nove PVO sisteme a i Srbija je zainteresovana za to.
Ne treba zaboraviti da Srbija ima svake godine vojnu vježbu sa Rusijom „slovensko bratstvo“ gdje je 2019. postavljen S-400 tokom vježbe, uprkos mogućnosti sankcija iz Amerike. Iako je povećanje naoružanja opravdano kako bi se uspostavio balans sa zemljama NATO-a iz regiona, dosta oružja je ofanzivnog karaktera. Stoga, opravdano je strahovanje ali treba imati na umu da ako Srbija želi da ide ka Evropi a ne ka Rusiji, ovo Zapad neće tolerisati jer ovo nije samo prijetnja regionu već i ostatku Evrope.