Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Srpski mediji tek danas javljaju o razgovorima SPC i Vaseljenske patrijaršije

S nekoliko dana zakašnjenja, srpski mediji javljaju o razgovorima visokih delegacija Srpske i Vaseljenske patrijaršije, koji su 24-25. oktobra održani u rezidencijalnome zdanju Beogradske patrijaršije

S nekoliko dana zakašnjenja, srpski mediji javljaju o razgovorima visokih delegacija Srpske i Vaseljenske patrijaršije, koji su 24-25. oktobra održani u rezidencijalnome zdanju Beogradske patrijaršije.

foto: preuzeto sa antenam.net

„Razgovori visokih delegacija SPC i Carigradske patrijaršije krajem prošle neđelje nijesu doveli do približavanja stavova oko ukrajinskoga crkvenoga pitanja”, nezvanično saznaje srpski „Danas” u visokim crkvenim krugovima.

„Delegacija iz Carigrada je, navodno, izrazila žaljenje zbog izjava pojedinih srpskih vladika da je Fanar pod uticajem svjetskih centara moći. Obje delegacije su se složile da takve stavove treba izbjegavati i probleme rješavati u miru bez međusobnih optužbi“.

Međutim, neprijateljske izjave i potezi iz SPC upreni protiv Vaseljenske patrijaršije bili su daleko gori od navedinih tvrdnji.

Da je ukrajinsko crkveno pitanje tema, potvrdio je Amfilohije Radović. Mitropolit crnogorsko-primorski SPC je prekjuče kazao: „Imali sastanak sa komisijom Carigradske patrijaršije na čelu sa mitropolitom pergamskim Jovanom u vezi ovih zbivanja u Ukrajini. Nažalost, Patrijarh Carigradski nastavlja tu svoju priču i neće se tako lako od nje otkazati“.

Ono što Amfilohije nije kazao – a razlog je da je cijeli događaj SPC praktično držala u medijskoj izolaciji – jeste činjenica da je pokrenuto i pitanje Makedonske crkve; ili drugiim riječima – status teritorijalne jurisdickije tomosa koji je za SPC (tada pod imenom: Ujedinjena autokefalna pravoslavna srpska crkva Kraljevine SHS) izdala Vaseljenska patrijaršija.

Srpski „Danas” piše da se „u vrhu SPC nezvanično tvrdi da su se predstavnici dvije sestrinske crkve složili da je pitanje Crkve u Makedoniji pod nadležnošću SPC, jer je to navodno i stav Carigrada”.

Neki srpski mediji danas čak izvještavaju da je „obnovljena ljubav Carigrada i SPC”, etc.

Razgovori su inicirani od Vaseljenske patrijaršije. SPC je, pod različitim izgovorima, proteklih mjeseci odlagala razgovore.

Još prije dva mjeseca, vrh SPC je dobio preporuku da strogo kontroliše informacije u vezi najavljenoga susreta sa delegacijom Vaseljenske patrijaršije:

„Ovaj susret može da bude iskorišćen u negativnome pravcu. Zato bi bilo idealno kada bi susret bio obavljen iza, za medije (pa i crkvene), zatvorenih vrata“.

Srpska crkva je tek kasno uveče 25. oktobra objavila kominike da su razgovori održani, zatim ko je poimenično učestvovao u njima, bez preciziranja što su bile teme i koji su rezultati razgovora.

Carigrad je tomosom iz 1922. Srbima priznao autokefaliju i status patrijaršije, ali i teritorijalno rasprostiranje jurisdikcije SPC na čitavu nekadašnju Jugoslaviju, uključujući savremenu Śevernu Makedoniju, te na Crnu Goru – koja je do tada imala autokefalnu Crkvu. Taj tomos je na snazi, iako Jugoslavija ne postoji.

Vaseljenska patrijaršija bi intervencijom u Makedoniji – a SPC tamo već pola vijeka nije u stanju da prevaziđe raskol – izvršila reviziju tomosa za SPC iz 1922. godine. Sa stanovišta kanonskoga prava to bi imalo refleksije i na sadašnju poziciju SPC u Crnoj Gori.

Prošle godine Sinod Vaseljenske patrijaršije je, u vezi rješavanja makedonskoga crkvenoga pitanja, objavio da je „odlučio da se zazuzme za ovo i preduzme potrebne korake u skladu sa neprikosnovenim pravom istorijskih i kanonskih nadležnosti prvoprijestolne Vaseljenske patrijaršije”.

Sinaksis (arhijerejski sabor) Vaseljenske patrijaršije je 1-3. septembra prošle godine razmatrao izvještaje komisija Sinoda o dva pitanja: istorijskim činjenicama i aktuelnoj situacaji oko crkvenoga pitanja u Śevernoj Makedoniji.

Sadržaj tih izvještaja nije objavljen, ali je podvučeno da Carigrad ima neprikosnoveno pravo da i unilateralno postupa i dodjeljuje tomose o autokefaliji.

Na drugoj strani, Sabor SPC je proljetos saopštio da je potreban dijalog oko Makedonije, ali nije promijenio stav da je rješenje problema na „autentično kanonskoj osnovi”, što u tumačenju i praksi Beograda znači da Makedonska crkva mora da se vrati najprije u okrilje SPC.

Prema ocjeni makedonskoga vjerskoga analitičara Andreje Bogdanovskoga, „SPC je i dalje u službenoj poziciji da želi dijalog sa Makedonskom crkvom”, ali je pitanje „da li će srpske vladike uspjeti da ubijede Vaseljensku patrijaršiju da ovaj put SPC ima iskrenu namjeru da pokrene pregovore sa Makedonskom crkvom”.

„Postoji i opcija da SPC ne pokaže fleksibilnost u pogledu statusa Makedonske crkve; time bi Vaseljenskome Patrijarhu bilo dato zeleno svijetlo da preuzme potpunu kontrolu nad makedonskim crkvenim pitanjem revidirajući tomos iz 1922. godine”, rekao je Bogdanovski.

Iz Makedonske crkve su nedavno objavili da održavaju nezvanične kontakte sa Vaseljenskom patrijaršijom, a što se SPC tiče „odnosi potpuno zaleđeni” i „ne očekuju nikakav dogovor i podršku Beograda”.

Ruski patrijarh Kiril je proljetos saopštio:

„Makedonija i Crna Gora su sada nezavisne države, a to znači da aktuelnost kanonskih granica Srpske pravoslavne crkve, prema tomosu iz 1922. Fanar može lako osporiti. I nije slučajno to što je patrijarh Vartolomej napomenuo da ono što pripada Srbiji pripada njoj kanonski i eklisiološki – on namjerno nije govorio o Srpskoj crkvi, već o Srbiji kao državi, aludirajući time na njezine savremene granice. Iako patrijarh Vartolomej govori da sada nema namjeru da mijenja granice SPC, on ujedno izjavljuje i da je Carigradska patrijaršija spremna da prekorači te granice ukoliko stigne odgovarajući zahtjev ili se pojavi nekakva ‘viša crkvena potreba’. Tu ‘višu crkvenu potrebu’ u Fanaru shvataju na svoj način. I u slučaju sa Ukrajinom, Carigrad se odlučio na upad onda kada se stekao određeni zbir političkih činilaca i kada su mu se ukrajinski političari i raskolnici obratili sa zahtjevima”.

Srpski mediji izvještavaju da se „delegacija Vaseljenske patrijaršije tokom četvrtka i petka, prvi put poslije pet godina, sastala sa patrijarhom Irinejem i Sinodom SPC” – taj podatak, provjerljivo je, nije tačan.

Delegacija Vaseljenske patrijaršije, koliko je poznato, prethodni put je 5. juna 2018. godine bila kod Irineja Gavrilovća u Beogradu. Tada je vrhu SPC saopšteno da će Carigrad priznati autokefaliju Crkvi u Ukrajini – čemu se SPC usprotivila, strahujući od sličnoga raspleta u Śevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.

Patrijarh SPC je 13. avgusta prošle godine pisao patrijarhu Vartolomeju, izjednačivši „lidere raskola u Crnoj Gori i Ukrajini”, navodeći da je, kao i u Makedonji, „situacija u Crnoj Gori u vezi sa Ukrajinom”, da su ukrajinska, makedonska i crnogorska nacija „kreacije komunista”…

Trenutni odnosi Vaseljenske patrijaršije i SPC su najgori u novijoj istoriji. Vrh SPC je preporučio svome sveštenstvu da ne stupa u evharistijsko jedinstvo sa jerarhijom Vaseljenske patrijaršije.

Niti jedan izvještaj ne govori da su delegacije SPC i Vaseljenske patrijaršije u Beogradu liturgijski ili molitveno sasluživale.

Neki ruski mediji su pozdravili, kako su ocijenili – neuspjeh razgovora dva crkvena vrha u Beogradu.

Simptomatično, Vaseljenska patrijaršija se povodom posljednjih razgovora sa SPC u Beogradu – službeno nije oglasila.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve