Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Srbija vratila u zemlju sve rezerve zlata zbog globalne nestabilnosti

Kao razloge vraćanja zlatnih poluga iz sefova u Švajcarskoj i Engleskoj, NBS je navela da je ''u ambijentu pojačane globalne neizvjesnosti, željela dodatno da poveća sigurnost i dostupnost svog monetarnog zlata''.

Srbija je nedavno u zemlju vratila sve rezerve zlata koje su čuvane u inostranstvu i trenutno raspolaže sa 37,2 tone ovog plemenitog metala u vrijednosti od 1,9 milijardi eura, saopšteno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Narodne banke Srbije (NBS).

Kao razloge vraćanja zlatnih poluga iz sefova u Švajcarskoj i Engleskoj, NBS je navela da je “u ambijentu pojačane globalne neizvjesnosti, željela dodatno da poveća sigurnost i dostupnost svog monetarnog zlata”.

Iako se u posljednjoj deceniji mnoge zemlje u svijetu vraćaju kupovini i skladištenju zlata kao najtradicionalnijeg oblika i zaštite od inflacije, rijetke su one koje su u svoje sefove vratile kompletne rezerve.

Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je 23. novembra da je poslije poruke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića “odmah, u roku od dva mjeseca, organizovala prebacivanje svih rezervi zlata u Srbiju”.

Vučić je, kako je rekla, prije nekoliko mjeseci poslije sastanka sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda, pitao “da li su rezerve zlata Srbije napolju”.

“Rekla sam da jesu u inostranstvu, u Bernu u Švajcarskoj i da je samo jedna tona ostala u Londonu još iz onog vremena. Vučić mi je rekao da misli da bi to trebalo da bude ovdje u Srbiji, uz opasku – ne znaš šta se u svijetu dešava”, rekla je Tabaković za televiziju Pink.

Zašto je zlato vraćeno u Srbiju?

“Mi imamo dovoljno deviznih rezervi i bez tog zlata, ali to je za ne daj bože, ako dođe do nekih ljuljanja u svijetu, da imamo zlata kod nas”, rekao je za RSE ekonomista Saša Đogović.

“U slučaju zaista većih poremećaja, cijena zlata raste u odnosu na valute i onda ste sigurniji jer možete da prodate određene količine. Zlato služi u teškim momentima kada su globalne ekonomske prilike nepovoljne ili u slučaju eventualnih političkih pritisaka i sankcija, da vam ne bi zamrzli rezerve negdje u inostranstvu”, kaže Đogović.

Navodeći da zlatne rezerve čine 11,6 odsto ukupnih deviznih rezervi zemlje, iz NBS odgovaraju da je trend vraćanja rezervi u matične zemlje u posljednjih nekoliko godina prisutan u mnogim državama.

“Ovaj trend je posljedica nastojanja da se poveća raspoloživost i sigurnost zlatnih rezervi u periodima krize i neizvjesnosti, činjenice da su u globalnom okruženju niskih i negativnih kamatnih stopa troškovi držanja zlata veoma niski, kao i nastojanja da se umanje troškovi skladištenja zlata u fizičkom obliku, koji su prisutni u slučaju držanja zlata u inostranstvu”, saopštila je NBS.

Zlato i korona kriza

Jedna od današnjih primarnih uloga zlata je diversifikacija rezervi. U vrijeme kriza, banke mogu biti prinuđene da štampaju više novca kako bi spriječile ekonomska previranja, ali povećanje dovodi do devalvacije valute.

Zlato je, sa druge strane, ograničena roba kojoj se zalihe ne mogu lako dodavati. Kao takvo, predstavlja prirodnu zaštitu od inflacije. Odnos zlata i američkog dolara, još jedne velike rezervne aktive, je dodatni element njegove privlačnosti. Kada dolar padne, vrijednost zlata obično raste, što omogućava centralnim bankama da zaštite svoje rezerve.

Zlato se tradicionalno drži u sefovima inostranih banaka, a u vrijeme nestabilnosti zemlje ga povlače i kako bi se osigurale da u slučaju krize mogu da ga koriste. Sada se, prema riječima ekonomiste Saše Đogovića, može dovesti u vezu sa pandemijom koronavirusa.

“Glavni globalni poremećaj je trenutno pandemija i koliko će ona da traje, da li eventualno novi sojevi mogu prouzrokovati nova kolebanja na tržištu što bi opet moglo da dovede do pada ekonomskih tokova. U tim slučajevima bi cijena zlata ponovo rasla”, kaže Đogović.

Cijena unce (oko 31 grama) zlata je 30. novembra iznosila 1.797 dolara.

Rekordna vrijednost dostignuta je početkom avgusta 2020. godine u jeku pandemije kada je cijena unce skočila na više od dvije hiljade dolara zbog slabljenja ove valute i očekivanja novih mjera koje su američke vlasti pripremale u cilju podrške ekonomiji.

Rekordne cijene zlata, pad dolara i pandemija COVID-a 19

Investitori su se pribojavali da bi paket mera mogao da podstakne i inflaciju pa je zlato među najsigurnijim utočištima da se sačuva vrijednost kapitala, prenela je agencija Reuters.

Stanje na finansijskom tržištu u narednom periodu, a time i cijena zlata, u najvećoj mjeri biće određeno razvojem situacije oko pandemije i brzine ekonomskog oporavka.

Ko ima najviše zlatnih rezervi?

Centralne banke u svijetu trenutno drže više od 35.000 tona zlata.

Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato (World Gold Council), koji vodi evidenciju po državama, najviše zlatnih rezervi posjeduju Sjedinjene Američke Države – 8.133 tona, što je skoro 78 odsto ukupnih deviznih rezervi zemlje.

Slijede Nemačka sa 3.359 tona, i Italija i Francuska sa više od 2.000 tona zlata.

Značajne količine zlata u posljednoj deceniji kupuju i Rusija i Kina koje zauzimaju peto, odnosno šesto mjesto na svjetskoj listi.

Centralna banka Rusije trenutno posjeduje 2.292 tone zlata, čime je količina u rezervama povećana na više od 20 odsto. Rusija je dodatno povećala kupovinu 2018. godine pošto su ulaganja u američke obveznice svedene na minimum nakon što je Vašington uveo sankcije toj zemlji zbog aneksije ukrajinskog poluostrva Krim, piše Reuters.

Koje zemlje vraćaju zlato kući?

Najveći čuvari zlata u svijetu su FED (Federal Reserve Bank) u Njujorku i Banka Engleske (Bank of England) u Londonu.

Njemačka je 2013. godine počela proces vraćanja zlata u trezore Bundesbanke u Frankfurtu, s obzirom na to da je 70 odsto poluga nalazilo u centralnim bankama SAD i Francuske.

“Njemačka je povukla jedan dio svojih zlatnih rezervi koje je držala u Americi. Držala ih je u Americi još iz vremena Hladnog rata, plašeći se prijetnje sa Istoka. Vratila je to prije nekoliko godina, ali nije vratila sve”, rekao je za RSE profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i nekadašnji guverner NBS Dejan Šoškić.

Holandija je 2014. preselila iz Njujorka u Amsterdam oko 122 tone zlata. Holandska centralna banka saopštila je tada da je “u vrijeme finansijske krize bolje imati zlato pri ruci”. Ova zemlja nastavila je da skladišti zlatne rezerve u Njujorku, Otavi i Londonu.

Austrija je polovinu zlatnih rezervi prebacila u Beč, dok se druga polovina nalazi u Velikoj Britaniji i Švajcarskoj.

Rumunski parlament usvojio je 2019. nacrt zakona kojim je zatražio od nacionalne banke da vrati u zemlju gotovo cjelokupne rezerve zlata koje je držala u Banci Engleske. Rumunska centralna banka saopštila je da plaća visoke naknade za držanje zlata u inostranstvu (71.000 dolara godišnje u vidu taksi), ali i da bi u zemlji rezerve bile lako dostupne u slučaju krize.

U posljednje vrijeme, članice Evropske unije Poljska i Mađarska redovno dopunjavaju svoje zlatne fondove.

Mađarska je u martu utrostručila zalihe na 94,5 tona, a centralna banka te zemlje saopštila je da je odluka o kupovini zlata podstaknuta “novim rizicima koji proizilaze iz pandemije koronavirusa”.

“U vrijeme kada su kamatne stope blizu nule ili nekada čak i negativne, zlato ponovno dobija na atraktivnosti posebno kad uzmete u obzir nestandardne mjere monetarne politike koje su podrazumijevale veliko kreiranje novca. Ima neke logike vratiti ta sredstva, ali sa druge strane kod kuće vam sve ne služe mnogo osim u slučaju nekih istočnih zemalja, kao recimo Rusije i Kine, ukoliko se plaše međunarodnih sankcija i zamrzavanja zlata u inostranstvu”, kaže Dejan Šoškić.

Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je 18. avgusta predstavljajući izvještaj o inflaciji da “niko ne želi da rizikuje da imovinu neće moći da povuče iz bilo kojih razloga”, ukazujući na sporove “nekih drugih zemalja koje su držale zlato u Londonu”.

Iako guvernerka nije navela konkretan primjer spora, Venecuela pod vođstvom Nikolasa Madura od 2018. godine pokušava da vrati u zemlju oko 31 tonu zlata koju je čuvala kod Banke Engleske.

Kako je zlato Venecuele ostalo u Engleskoj?

Vrhovni sud u Londonu odlučio je da će zlato Venecuele ostati u trezoru Banke Engleske jer London, uz druge zapadne zemlje i Sjedinjene Američke Države, ne priznaje izbore iz 2018. godine, smatrajući ih namještenim.

U toku je sudski spor oko zlata vrednog milijardu dolara, što je oko 15 odsto deviznih rezervi Venecuele.

“Mi smo već jednom doživjeli zamrzavanje imovine u inostranstvu za vrijeme sankcija Ujedinjenih nacija devedesetih godina”, podseća Dejan Šoškić.

U maju 1992. godine Savjet bezbednosti Ujedinjenih nacija uveo je potpuni međunarodni embargo prema tadašnjoj SR Jugoslaviji zbog rata u Bosni i Hercegovini.

Da li je zlato pokazatelj ekonomske snage?

Prema listi Svjetskog savjeta za zlato, Srbija danas zauzima 54. mjesto i ima najviše rezervi u poređenju sa zemaljama regiona.

Iza nje je Sjeverna Makedonija na 74. mjestu sa 6,9 tona zlatnih rezervi, slijede Slovenija sa 3,2 tone i Bosna i Hercegovina sa 2,9 tona. Hrvatska je svoje zlatne rezerve prodala poslije 2001. godine.

Na listi, koja se zasniva na podacima Međunarodnog monetarnog fonda, ne nalaze se zemlje koje posljednjih šest mjeseci nisu dostavile nove brojeve, kao ni one koje ne objavljuju podatke javno.

“Ima zemalja koje uopšte nemaju zlata u svom posjedu, neke zemlje zlato drže u mnogo većoj mjeri zato što su po inerciji bile zadužene za paritet dolar prema zlatu, govorim prije svega od SAD. Neke druge zemlje drže zlato zato što su ranije imale dosta u rezervama kao što su to Britanija i Njemačka i one zemlje koje na svojoj teritoriji imaju proizvodnju zlata, a to je slučaj sa Srbijom”, kaže nekadašnji guverner NBS Dejan Šoškić.

Narodna banka Srbije je tradicionalno otkupljivala zlato proizvedeno u Rudarsko-topioničarskom basenu Bor. Praksa je nastavljena i kada je nalazište rezervi bakra i zlata na istoku Srbije 2018. godine preuzela kineska kompanija Ziđin.

Prema navodima NBS, od 2012. godine učešće zlata u deviznim rezervama povećano je sa 5,7 odsto na današnjih 11,6 odsto.

Šoškić ističe da je kupovina zlata samo jedan od oblika imovine u kojoj centralne banke drže rezerve. Takođe, skoro da ne utiče na ekonomiju zemlje ili standard građana.

“Drugim riječima, to je više stvar neke odluke i procjene budućih tržišnih kretanja nego dokaz da je neko finansijski jači”, rekao je on.

Zlato je vjekovima igralo centralnu ulogu u međunarodnom monetarnom sistemu.

Takozvani zlatni standard, koji predstavlja sistem u kojem novac u opticaju ima fiksno pokriće u zlatu, napušten je 1971. godine odlukom tadašnjeg američkog predsjednika Ričarda Niksona (Richard Nixon).

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Ha20
01.12.2021-18:23 18:23

Osjetio Belivucko da mu se steze omca oko vrata pa se hvara za slamku spasa koja je vrijedna smijesnih 1,9 milijardi dolara u odnosu na broj stanovnika u Srbiji. Hvala na paznji.