Skupština Srbije usvojila je danas izmjene Krivičnog zakonika koji predviđa doživotni zatvor za ubice djece bez prava na pomilovanje.
Usvajanju zakona prisustvovao je i Igor Jurić, prvi čovjek Fondacije “Tijana Jurić”, koja je i njegov inicijator.
Doživotna kazna je predviđena za teško ubistvo, silovanje, obljubu nad maloljetnom osobom, trudnicom i nemoćnim licem, što je u skladu s predlogom Fondacije “Tijana Jurić”koji je podržalo oko 160.000 građana.
Doživotna kazna zatvora proširena je i na sva druga krivična djela za koja je prema važećem zakonu predviđena kazna od 30 do 40 godina.
Ta djela su ubistva predstavnika najviših državnih organa, teška djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije, udruživanje radi vršenja krivičnih djela, genocid, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, terorizam…
Predviđeno je da osuđenik na doživotni zatvor može uslovno da se otpusti nakon izdržanih 27 godina zatvora.
U skladu sa inicijativom Fondacije “Tijana Jurić” predviđeno je, međutim, da sud ne može otpustiti osuđenog za krivična djela određena tom inicijativom – za one koji su osuđeni zbog ubistva djece, trudnica i nemoćnih lica.
Predviđene su i strože kazne za povratnike učinilaca krivičnih djela.
Pooštravaju se kazne za zlostavljanje i mučenje, nasilje u porodici, poresku utaju, ubijanje i zlostavljanje životinja, spriječavanje službenog lica u vršenju službene radnje, napad na službeno lice u trenutku vršenja službene radnje, učestvovanje u grupi koja sprečava službeno lice u vršenju službene radnje i nasilničko ponašanje na sportskim utakmicama.
Izmjene i dopune usklađene su s međunarodnim tijelom koje postavlja globalne standarde u oblasti borbe protiv pranja novca i borbe protiv terorizma.
Uvodi se i novo krivično djelo – napad na advokate, što je u skladu sa predlogom Advokatske komore Srbije.
Podsjetimo, Igor Jurić koji je ostao bez ćerke, djevojčice Tijane (14) koju je 2014. godine ubio mesar iz Surčina Dragan Đurić, krenuo je na početku u donkihotovsku borbu sa vjetrenjačama. Borbu u kojoj ga je sve vrijeme jakim držala misao “da želi da vjeruje da je njegova ćerka morala da umre da se to ne bi dešavalo drugoj djeci”.
Svim silama trudio se da na argumentovan način objasni zašto se doživotni zatvor i to bez uslovnog otpusta za najstrašnije zločine, pod tim se misle ubistva dece, mora uvesti u srpski Krivični zakonik.
I uspio je. U januaru ove godine, nakon što je 31. decembra 2018. ministarka pravde Nela Kuburović oformila radnu grupu za izmene i dopune Krivičnog zakonika, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je najavio uvođenje kazne doživotnog zatvora.
Poslije niza sastanaka radne grupe, prije tačno mjesec, 20. aprila, Ministarstvo pravde usvojilo je sve predloge Fondacije “Tijana Jurić”. U nacrt zakona uvrstilo je kaznu doživotnog zatvora i to bez uslovnog otpusta samo za slučajeve kada su u pitanju ubistva djece i trudnica. Za ostala djela gdje je propisana kazna doživotnog zatvora uslovni otpust postoji.
Odmah nakon prvomajskih praznika ovaj zakon iznijet je pred poslanike u Skupštini i na kraju je usvojen.