Secesionistička retorika i aktivnosti su se dramatično povećale u Republici Srpskoj u prethodnih šest mjeseci, rekao je Kristijan Šmit (Christian Schmidt), visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) prilikom predstavljanja svog izvještaja pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) u Njujorku.
Obraćajući se ovom tijelu, Šmit je istakao da ključni izazovi za punu implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma dolaze iz Republike Srpske (RS, jedan od dva bh. entiteta).
Istakao je da predsjednik RS, Milorad Dodik, otvoreno zagovara nezavisnost tog bh. entiteta i čak je otvoreno govorio o ujedinjenju sa Srbijom – što “dovodi u pitanje same temelje Dejtona”.
Između ostalog, Šmit je upozorio da je negiranje genocida u Srebrenici i glorifikovanje ratnih zločinaca i dalje problem.
Šmit je pred ovim tijelom predstavio 63. Izvještaj generalnom sekretaru UN-a o statusu provođenja mira u BiH, koji se odnosi na period od 16. oktobra 2022. do 15. aprila 2023. godine.
Posljednji put, Šmit se obratio SB UN 2. novembra prošle godine.
U okviru rasprave o BiH, Savjetu se obratila i Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, koja je prilikom Šmitovog obraćanja napustila salu.
Ona je ocijenila da, sudeći po raspravi, sve prisutne zemlje žele da BiH bude suverena, nezavisna, stabilna, funkcionalna i napredna – te da je Dejton za to najbitniji.
“Prva i ključna stvar je poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući i Ustav BiH koji je ustanovio formulu za dijeljenje vlasti između tri konstitutivna naroda u BiH, koji dijele dugu istoriju konflikta”, rekla je Cvijanović.
Prema njoj, BiH nije “bure baruta”, te je rekla da to tvrde oni koji žele dodatne strane intervencije u zemlji.
“Najveća prijetnja stabilnosti BiH nije zapaljiva retorika, nego neuspjeh vjerne primjene Dejtonskog sporazuma”, ocijenila je ona.
Ona je takođe istakla da RS – entitet u kojem je ona izabrana – nije spreman da prihvati, kako je navela, despotsku vlast visokih predstavnika i neustavne odluke Ustavnog suda BiH.
Zaključila je da SB UN treba osuditi spoljno miješanje u unutrašnja pitanja BiH, te da BiH “može postati pristojna zemlja ako svi unutar i van zemlje budu poštovali njen Ustav”.
Zemlje koje su se priključile diskusiji koja je trajala dva sata su uglavnom podržale visokog predstavnika kao i mirovnu misiju EUFOR Althea, dok su ruski i kineski ambasador iskazali protivljenje Šmitovom izvještaju, tvrdeći da je on nelegalno izabran.