U Sjevernoj Makedoniji sjutra će biti održan prvi krug predsjedničkih izbora na kojima učestvuju tri kandidata – vladajuće koalicije SDSM i DUI, makedonske opozicione VMRO DPMNE i opozicionih partija Albanaca.

U ponoć je počela izborna tišina, a prethodno su posljednjeg dana kampanje šefovi izbornih štabova predsjedničkih kandidata pozvali na masovnu izlaznost i miran izborni dan.

Šesti po redu predsjednički izbori bi, procjenjuje se, trebalo da budu mjerenje podrške vlasti i opoziciji, poslije promjene imena države i referenduma na kojem nije bio postignut cenzus.

Tokom tronedjeljne kampanje kao glavna tema se nametnula promjena imena države, što su kao neophodno za evrointegracije branili kandidati vladajuće koalicije SDSM i DUI Stevo Pendarovski i albanske opozicije Blerim Reka.

Promjenu imena je osporavala kandidatkinja makedonske opozicije oko VMRO DPMNE Gordana Siljanovska.

Pendarovski je kandidat 31 partije, od čega četiri albanske. On je u predizbornoj kampanji branio Dogovor sa Grčkom o rješavanj problema oko imena kao neophodan korak kojim se osigurava budućnost države u evroatlantskoj porodici naroda.

Za integraciju Sjeverne Makedonije u NATO i EU zalaže se i kandidat albanske opozicije Blerim Reka, koji uz neophodno jačanje pravne države traži i jačanje ustavnog položaja albanske etničke zajednice.

Gordana Siljanovska je insistirala na neophodnosti jačanja pravne države, ali je izbjegavala da kritikuje stranku koja je predložila i kоja je za vrijeme desetogodišnje vladavine, prema ocjeni EU, od Makеdonije napravila zarobljenu državu.

Ona je insistirala na tome da je ime države nezakonito promijenjeno u Sjeverna Makedonija i tvrdila da je Prespanski dogovor moguće poništiti. Ona se ograđivala i da to nije u ingerencijama predsjednika.

Prema relevantnim anketama, na pobjеdu u prvom krugu izbora može da računa Pendarovski.

On u odnosu na Siljanovsku vodi tri do pet procentnih poena, dok Reka može da računa na najviše oko 10 procenata glasova.

Za pobjedu u prvom krugu potrebno je da kandidat osvoji 50 odsto plus jedan glas od upisanih 1.808.131 birača, što se ne smatra za vjerovatno.

Drugi krug će biti podržan 5. maja i tada je potrebno da bude izlazni cenzus od 40 odsto upisanih birača.

U slučaju da ni tada ne bude izabran novi predsjednik države, mjesto Đordja Ivanova kome mandat ističe 12. maja privremeno će zauzeti predsjednik parlamenta Talat Džaferi.

Iz vladajućih stranka najavljuju dvije mogućnosti ako novi predsjednik Sjeverne Makedonije ne bude bio izabran: da se ukine izborni cenzus ili da se šef države ponovo bira u parlamentu, kao što je biran prvi predsjednik nakon osamostaljenja.

U oba slučaju su neophodne ustavne izmjene za koje je potrebna dvoterećinska parlamentarna većina od 80 poslanika.

guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve