Četvrtak, 2 Decembra, 2021
Rubrika:

Server: Hilova nominacija u Beogradu ukazuje na ozbiljne namjere administracije SAD

Ovo neće biti lako. Današnji (petak 15. oktobar) sukob Srbije i Kosova u Savjetu bezbjednosti UN-a bio je užasan. Dvije su zemlje ukazivale na potpuno različite smjerove

Nominacija Kristofera Hila (Christopher Hill) na ambasadorsku dužnost u Beogradu, diplomate koji se odavno bio povukao, a koji ima direktan pristup i američkom predsjedniku Džou Bajdenu (Joe Biden) i državnom sekretaru Entoniju Blinkenu (Entony) ukazuje na raskid sa dosadašnjim imenovanjima karijernih diplomata na Balkanu, smatra profesor Daniel Server (Serwer) sa Johns Hopkins Univerziteta u Vašingtonu, ekspert za Balkan. 

Veoma loša situacija na terenu, “zaostala pitanja rata i mira”, kako kaže Server, posebno u BiH i na Kosovu, zahtjevala je nekoga ko dobro poznaje region i ima iskustva u teškim pregovorima, i signalizuje ozbiljnu namjeru američke administracije da se bavi problemima ovog regiona. Iako to ne garantuje uspjeh, svjestan je toga i sam ambasador Hil, ako uspije riješiti zagonetku Kosovo/Srbija ili Rubikovu kocku Bosne i Hercegovine, biće razloga za ovacije. 

Piše: Daniel Server, prevela: Biljana Jovićević

Bajdenova administracija objavila je da namjerava da nominuje Krisa Hila (Chris) za ambasadora u Beogradu. Ovo je jasan raskid sa nedavnim imenovanjima, onosno postavljanjem na službu karijernih diplomata u Prištini i Sarajevu. Kris, i sam karijerni diplomata, povukao se iz službe prije više od deset godina, ali je takođe neko ko je dobro poznat predsjedniku Bajdenu i državnom sekretaru Blinkenu, iz njegovih službovanja kao ambasador u Iraku, Južnoj Koreji i Poljskoj, kao i u Makedoniji. Kris ima težinu, više je lični ili politički prijatelj predsjednika i državnog sekretara, od svih ostalih ambasadora koji trenutno služe na Balkanu, ili od Gabrijela Eskobara (Gabriel Escobar), koji je nedavno imenovan za zamjenika pomoćnika sekretara za region. Ako ništa drugo, Beograd je korak niže za Krisa u odnosu na njegove prethodne pozicije.

Ovo imenovanje, signalizuje ozbiljnu namjeru administracije da pokuša riješiti preostala pitanja rata i mira na Balkanu, koja bih definisao – poput još uvijek univerzalno nepriznatog suvereniteta Kosova i nefunkcionalnost vlasti u Bosni i Hercegovini. Za rješavanje obje dileme biće potrebni pozitivni doprinosi Beograda.

Ovo neće biti lako. Današnji (petak 15. oktobar) sukob Srbije i Kosova u Savjetu bezbjednosti UN-a bio je užasan. Dvije su zemlje ukazivale na potpuno različite smjerove.

Ministar spoljnih poslova Srbije, Selaković (Nikola) više je puta optužio kosovsku predsjednicu Osmani (Vljosa) da laže, tvrdio da ne predstavlja nikoga osim sebe, te ustvrdio da je na neki način povezana sa albanskim fašistima iz Drugog svjetskog rata. Srbija se posljednjih godina mnogo više povezala s Rusijom i Kinom nego sa SAD -om i Evropom, uključujući kroz ekonomsku saradnju, kupovinu oružja, kroz povećana ovlaštenja predsjednika i smanjenje prostora za slobodne medije, nezavisno pravosuđe a ima i etničku nacionalističku opoziciju.

Osmani, 39-godišnjakinja, pokazala je mapu albanskih masovnih grobnica u Srbiji i zahtijevala izinjenje zbog poniženja i pljački Kosova u vrijeme Miloševićeve vlasti, zbog kojih je raseljena i pobjegla u Crnu Goru, prije nego što je diplomirala na Univerzitetu u Pittsburgh-u. Kosovo ima novog premijera, Aljbina Kurtija, predanog čišćenju korupcije i održavanju relativno slobodnih medija i sve nezavisnijeg pravosuđa koje je naslijedio. Kosovo se u potpunosti obavezuje na saradnju sa SAD -om i Evropom.

Situacija u Bosni i Hercegovini je još gora, jer unutrašnja podjela dijeli državu. Lider srpskog entiteta i član tročlanog Predsjedništva, Milorad Dodik zamrzava participranje svojih lojalista u institucije zemlje, pokušava poništiti njene nacionalne zakone i prijeti preuzimanjem komande nad srpskim vojnicima u njenoj vojsci. Uz podršku Rusije i Srbije, on teži nezavisnosti koju je deklarisao kao svoj cilj, nadajući se da neće izazvati učinkovitu američku ili evropsku reakciju, prije nego što proces bude nepovratan. On se sjeća onoga što je većina Amerikanaca zaboravila: čak je i u unipolarnom trenutku u svijetu, NATO -u je trebalo tri i po godine da interveniše u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) u Bosni, Njemac Kristijan Šmit (Christian Schmidt), ne čini ništa vidljivo, kako bi ispunio svoj mandat u zaštiti Dejtonskog sporazuma.

Nijedna situacija nije povoljna.

No, ambasador koji stiže u Beograd sa direktnim pristupom predsjedniku i državnom sekretaru ima prednosti. On može učinkovitije tvrditi da govori u ime svojih šefova. On može daleko lakše mobilizovati sve resurse američke vlade, pa čak i privatnog sektora, od manje značajnih namještenika. Kris je bio štićenik Dika Holbruka (Richard Dick Holbrooke), koji je bio naročito učinkovit u povlačenju svih poluga američke moći u istom smjeru u isto vrijeme. Kris je takođe poznat u Evropi, što može donijeti daleko veće civilne resurse od onih SAD-a. I on će imati ogroman uticaj na Kosovo, za koje je bio specijalni izaslanik 1998. i 1999., kada su pregovori u Rambujeu propali, a NATO napao Srbiju.

Ja ne predviđam uspjeh. Kris zna, kao i svi drugi, da je neuspjeh realna mogućnost, jer ga je iskusio ne samo u pregovorima u Rambueju, već i u pregovorima sa Sjevernom Korejo,  dok je bio pomoćnik državnog sekretara. Njegov mandat u Iraku u teškom periodu nije bio ovjenčan slavom. No, ako uspije riješiti zagonetku Kosovo/Srbija ili Rubikovu kocku Bosne i Hercegovine, biće razloga za aplaudiranje. Rješavanje oboje – značilo bi ovacije.

Orginalni naslov teksta objavljenog na https://www.peacefare.net/ nosi naslov: “A serious nomination that doesn’t guarantee success”

Najnovije

Predstava Čitač sjutra u Nikšićkom pozorištu

Druge večeri, u okviru „Beo art” revije predstava, u Nikšićkom pozorištu u petak, 3. decembra sa početkom u 20 časova biće izvedena predstava „Čitač”,...

Glavni grad posvećen edukaciji građana: Održana završna prezentacija na temu Otpad- resurs koji treba...

Sekretarijat za komunalne poslove Glavnog grada u saradnji sa “MEDIX” DOO održao je završnu prezentaciju na temu “Otpad- resurs koji treba iskoristiti”. Sekretar Sekretarijata Marko Rakočević izrazio...

Vag odala priznanje Brđaninu na postignutim rezultatima

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin sastao se danas sa novoizabranom šeficom Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasadorkom Dominikom Vag, saopšteno je iz Uprave policije. Brđanin...

Obrati pažnju: Nova cjenovna kategorija u Voli marketima

Svake sedmice Voli cijenom su označeni i posebno istaknuti proizvodi u okviru sektora svježeg mesa, delikatesa, voća i povrća, mliječnih proizvoda, napitaka, lične higijene...

Konjević: Danas je dan političke blamaže Krivokapića – ko visoko leti, nisko pada

Poslanik SDP-a, Raško Konjević komentarisao je izjavu premijera Zdravka Krivokapića ali i Ambasade SAD koja se osvrnula na godišnjicu rada Vlade. Konjević je poručio...

Najčitanije

Povezano

Srbija izdvojila više od dvije milijarde eura za naoružanje i vojnu opremu od 2016.

Modernizacija Vojske Srbije (VS) novom tehnikom preći će prag troškova od dvije milijarde eura, prema do sada utrošenom novcu od 2016. godine i planu...

Biserko: Vučić gubi podršku Zapada, ali se održava ulaganjem novca u lobiste

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko kazala je, govoreći o sve intenzivnijim protestima u Srbiji tokom kojih je više hiljada...

CRNA GORA MOŽE DA ODAHNE Vučićevi mediji sada najavljuju haos u Srbiji

Inicijativa "Kreni-pokreni" najavila je da će u subotu blokirati auto-puteve širom Srbije tokom protesta, ali list "Kurir" navodi da je u njihovu redakciju stigla...

Srbija vratila u zemlju sve rezerve zlata zbog globalne nestabilnosti

Srbija je nedavno u zemlju vratila sve rezerve zlata koje su čuvane u inostranstvu i trenutno raspolaže sa 37,2 tone ovog plemenitog metala u...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve