Dvadeset peti novembar se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine (BiH), u znak sjećanja na Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (ZAVNOBiH) održanog u Mrkonjić Gradu 1943. godine, gdje je donesena odluka o obnovi državnosti BiH.
Istorijski zaključak sa tog zasjedanja glasi: “BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska, i hrvatska, zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata”.
Na zasjedanju ZAVNOBiH-a potvrđene su istorijske granice države, a Bosna i Hercegovina je definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.
Dva entiteta i dva praznika
U Federaciji Bosne i Hercegovine danas se slavi 25. novembar, Dan državnosti BiH, i neradni je dan, dok se u Republici Srpskoj (RS) ovaj dan ne smatra praznikom.
Ovaj datum je još jedan u nizu koji dijeli i političare i građane BiH.
Primjera radi, godinama svečanost povodom obilježavanja ovog datuma organizuju članovi Predsjedništva BiH, i to bošnjački i hrvatski, bez prisustva srpskog.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić nije se obratio javnosti povodom obilježavanja Dana državnosti BiH nego je to prepustio bh. glumcu Josipu Pejakoviću. Jedini živi dobitnik ZAVNOBiH-ove nagrade, glumac Josip Pejaković je recitovao poemu “Zemlja od kamena”, koja počinje i zavšava riječima:
“Od kamena i temelj i krov gradiš.
U hladnoj kamenoj utrobi zmije gajiš.
Za sve one koji zlu kob spremaju….”
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović nakon što je čestitao građanima Dan državnosti, osvrnuo se na dogovor oko formiranja vlasti u BiH, kojeg su članovi Predsjedništva uspjeli postići 14 mjeseci nakon održavanja Opštih izbora i to pod pritiskom stranih ambasadora.
“Nas čekaju brojne reforme unutar BiH, brojne prilike koje BiH ima, a koje se nisu koristile zbog ove situacije u kojoj smo do sada bili. Zato je ovaj dogovor dobar. Tu nema ni pobjednika, nema ni gubitnika, on je u interesu svih nas koji živimo u ovoj zemlji”, poručio je Džaferović.
Iz kabineta člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika saopšteno je da prijem koji su u Sarajevu organizovali članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić, povodom Dana državnosti BiH, predstavlja njihovu privatnu zabavu o trošku budžeta, jer 25. novembar nije praznik BiH.
“Dvadeset peti novembar nije praznik BiH, nema odluke o održavanju prijema, niti je o tome raspravljano na Predsjedništvu BiH, tako da je ovaj prijem privatna zabava Džaferovića i Komšića o trošku budžeta BiH”, stoji u saopštenju srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.
Karadžićeva zaostavština
U Republici Srpskoj kao praznik se slavi 21. novembar, dan parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je uspostavljena Republika Srpska.
Već 27 godina političari iz Republike Srpske pridržavaju se onoga što je Srpska demokratska stranka (SDS), na čelu sa tadašnjim predsjednikom Radovanom Karadžićem, osuđenim na doživotnu kaznu zatvora zbog ratnih zločina, usvojila početkom 1992. godine, podsjeća Bakir Nakaš, predsjednik Saveza udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) Bosne i Hercegovine.
“Oni su tada na Skupštini Republike Srpske povukli potpise sa ZAVNOBIH-a i praktično negirali značaj tog događaja za cjelokupnu budućnost BiH. Tako da i danas, oni koji su na vlasti u Republici Srpskoj, slijede takav princip da je daleko važniji Dejtonski sporazum, i taj 21. novembar nego 25. novembar, koji je dokazano jedan historijski događaj na kojem je vraćena državnost BiH nakon 480 godina pod okupacijom Osmanskog carstva i Austro-Ugarske Monarhije”, objašnjava Nakaš.
Uprkos političarima, 25. novembar okupi antifašiste u Mrkonjić Gradu, ispred zgrade u kojoj je održano prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a.
Svečanim programom, ali i izložbom koju organizuje Historijski arhiv BiH, antifašisti će obilježiti kako kažu jedan od najznačajnijih datuma u istoriji BiH.
Povodom 25. novembra održavaju se brojni programi kojim će se osvježiti sjećanja na istorijske odluke s malog dijela slobodne teritorije, u to vrijeme Evrope okovane fašizmom.