U Beogradu je danas umro dugogodišnji novinar i publicista Slavoljub Đukić.
Đukić je rođen u Slovcu kod Valjeva 1928. Kao šesnaestogodišnjak i borac Prve proleterske brigade, prošao je ratni put preko Slovca, oslobađanja Beograda i Sremskog fronta, do Trsta.
Novinarsku karijeru počeo je u Sportu (1949), zatim je bio novinar Večernjih novosti, Borbe i Politike, gdje je najveći deo radnog vijeka proveo kao komentator i hroničar.
Bio je i glavni urednik nedjeljnika NIN. Mimo volje penzionisan je 1987. godine. Dobio je više priznanja i nagrada za svoj novinarski rad.
Slavoljub Đukić je autor više knjiga iz oblasti publicistike (četiri o režimu Slobodana Miloševića) – “Kako se dogodio vođa (1991), “Između slave i anateme” (1994), “On, ona i mi” (1997), “Kraj srpske bajke” (1999) – kao i djela “Čovjek u svom vremenu” (1989), “Slom srpskih liberala” (1990), “Lovljenje vjetra”, biografsku priču o intelektualnom angažmanu Dobrice Ćosića (2001).
Posljednja publicistička djela su mu “Pogled iz osinjaka” (razgovori i susreti sa Dobricom Ćosićem) i “Političko groblje”, knjiga za koju je dobio nagrade “Desimir Tošić” (2009) i “Svetosavski pečat” (2010).
Đukić je bio koscenarista i pisac za nekoliko dokumentarnih filmova, koji su osvojili najviše umjetničke nagrade, među kojima su “Krov”, “Žulj” i “Povratak iz Kutuzera”.
Đukićevi tekstovi i djela ostavili su neizbrisiv trag na medijskoj i javnoj sceni, ocjenjuju beogradski mediji. Kako je saopštila porodica, vrijeme i mjesto sahrane Slavoljuba Đukića biće naknadno objavljeni.