Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Predsjednički izbori u Hrvatskoj: Novi život Zorana Milanovića

Sličnost biračkog tijela Miroslava Škora sa pristalicama Grabar Kitarović, uz očigledno nezadovoljstvo dijela glasača radom aktuelne predsjednice, rezultirao je velikom podjelom glasova na desnici

Dok su imena koja će se naći na glasačkom listiću u drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj bila očekivana, njihov redosljed u prvom krugu unosi značajnu dozu političkog uzbuđenja.

Zoran Milanović, foto Gettyimages

Kandidat opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović u prvom krugu izbora ostvario je gotovo tri odsto prednosti u odnosu na aktuelnu predsjednicu, kandidatkinju vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolindu Grabar Kitarović.

„Idemo u drugi krug, ali ne idemo u rat – ratovi su gotovi i to govorim od samog početka.

„Idemo u civilizovanu građansku utakmicu u kojoj treba da pobijedi bolji, a vjerujem da sam taj bolji ja”, poručio je Milanović poslije objavljivanja izbornih rezultata.

Trećeplasirani u trci bio je nezavisni kandidat Miroslav Škoro koga je podržao i dio birača HDZ-a, pa je aktuelna predsjednica pozvala glasače da se u drugom krugu ujedine iza njenog programa.

„Čula sam poruku onih koji nijesu glasali za mene i jasna mi je, ali sada nije vrijeme za podjele na nas njih – godinama smo radili da te podjele nema i ne smijemo se sada na to vraćati, zbog snage Hrvatske.

„Možete ne voljeti mene, možete ne voljeti neku stranku koja me je podržala, ali ne možete kao domoljubi ne voljeti Hrvatsku”, rekla je Grabar Kitarović u izbornoj noći.

Predsjednik Hrvatske postaće kandidat koji u drugom izbornom krugu, 5. januara, osvoji više glasova.

Ovo su sedmi predsjednički izbori otkad je Hrvatska stekla nezavisnost i na njima se nadmetalo jedanaest kandidata.

Preokret povratnika

Kada je Zoran Milanović, nekadašnji premijer Hrvatske koji je sa strankom čak dvaput izgubio parlamentarne izbore, riješio da se vrati u politiku kao kandidat za predsjednika, važio je za jednog od najozbiljnijih kandidata.

Ipak, ubjedljiva prednost u prvom krugu djelovala je kao scenario koji se mogao opisati kao nerealno dobar.

„Prije nešto malo manje od godinu dana, kada se činilo da je SDP potonuo i da od SDP-a neće biti ništa, rekao sam da je čak i ovakav SDP spejs šatl za sve ostale stranke u Hrvatskoj.

„Stojim iza tih riječi i tom stavu su počeli da se priklanjaju i građani Hrvatske”, kaže za BBC na srpskom Peđa Grbin, funkcioner SDP-a.

Međutim, jasno je da osim konsolidovanog SDP-a, uzrok dobrog rezultata Zorana Milanovića leži i u tome što se pojavio snažan trećeplasirani – što se dugo nije dogodilo na hrvatskim predsjedničkim izborima.

Sličnost biračkog tijela Miroslava Škora sa pristalicama Grabar Kitarović, uz očigledno nezadovoljstvo dijela glasača radom aktuelne predsjednice, rezultirao je velikom podjelom glasova na desnici.

Da ni HDZ nije učinio sve kako treba nevoljno u razgovoru za BBC na srpskom priznaje veteran hrvatske politike Vladimir Šeks.

„To što nije urađeno biće predmet analiza”, procijediće Šeks kroz zube, i ne pokušavajući da negira da je rezultat Grabar Kitarović lošiji od očekivanog.

On dodaje i da je Milanović kandidat ujedinjene ljevice koji na tom polu političke scene nije imao snažnog rivala – čime donekle opravdava rezultat kandidatkinje HDZ-a.

„Nije ovo samo upozorenje HDZ-u – u cijeloj Evropi se događaju velike tektonske promjene.

„U velikom su naletu populističke stranke, stranke ekstremne desnice i ljevice, anarhistički pokreti koji svi osporavaju legitimitet demokratskih poredaka i traže zamjenu, doduše nenasilnim putem”, kaže Šeks.

Ključ je u Škori i izlaznosti

Kada se sabere rezultat Kolinde Grabar Kitarović i Miroslava Škora, dođe se gotovo do u promil tačno do magične brojke od 51 odsto.

Upravo takva računica želja je Vladimira Šeksa, doajena HDZ-a.

„Rezervoar glasova za drugi krug je upravo u biračkom tijelu koje je sada glasalo za Škoru”, kaže Šeks.

On vjeruje da će njegova stranka uspjeti da ubijedi birače da je Zoran Milanović lošije rješenje za Hrvatsku do čijeg izbora bi dovelo njihovo nezadovoljstvo Kolindom Grabar Kitarović.

Njen konačni rezultat mogao bi da odredi i politički put ove stranke i njenog lidera, premijera Andreja Plenkovića, koga sljedeće godine čekaju unutarstranački i parlamentarni izbori.

Sa druge strane, u SDP-u računaju da su glasači Miroslava Škora suštinski i trajno nezadovoljni aktuelnom predsjednicom.

„Veliki broj građanki i građana Hrvatske o Miroslavu Škori nije razmišljao kao o kandidatu krajnje desnice, nego kao o osobi koja ide protiv establišmenta i političkog sistema.

„Tri četvrtine građanki i građana nijesu bili zadovoljni onim što smo imali prethodnih pet godina i nekako mi je teško za očekivati da će se onaj ko danas nije bio za ostanak Kolinde Grabar Kitarović na funkciji predomisliti u naredne dvije nedjelje”, kaže poslanik SDP-a Peđa Grbin.

Važan element rezultata u drugom krugu biće i broj birača koji će se odlučiti da izađu na glasanje.

U odnosu na prethodne izbore 2014. godine, kada je Ivo Josipović u prvom krugu imao minimalnu prednost nad Kolindom Grabar Kitarović koju nije uspio da očuva u drugom krugu, broj glasalih bio je viši za 110 hiljada.

Od motivisanosti birača, prije svega onih koji u prvom krugu nijesu glasali za Milanovića ili Kolindu Grabar Kitarović, zavisiće i izbor budućeg predsjednika Hrvatske.

Bitka će se voditi i u velikim gradovima koji su u prvom krugu listom pripali Milanoviću – Zagreb, pa čak i Split i Zadar, i tradicionalno ubjedljivo Rijeka i Pula.

Miroslav Škoro slavio je na istoku – u Osijeku, Slavonskom Brodu i Vukovaru.

Ko će želeti da zaboravi ove izbore

Očekivano četvrto mjesto, ali sa manje glasova od očekivanih, zauzeo je nezavisni kandidat, nekadašnji sudija, a današnji poslanik Evropskog parlamenta Mislav Kolakušić.

Malo zbog rezultata, malo zbog tradicije da ne daje izjave u izbornoj noći, Kolakušić nije komentarisao učinak koji ga ipak ostavlja u Briselu.

Zadovoljan petim mjestom bio je Dario Juričan, svojevrsni kandidat antipolitike, koji je na izbore želio pod imenom zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Manje glasova od kandidata koji je na izborima nastupio sa puno parodije i ironije, osvojili su političari koji pretenduju da postanu lideri dvije različite vrste „trećeg puta” u politici Hrvatske – Dalija Orešković i Ivan Pernar.

Magičnu granicu od jedan odsto glasova prešla je još ljevičarka Katarina Peović, što nije uspjelo liberalu Dejanu Kovaču.

Konačno, dvojica desničara – Anto Đapić i Nedjeljko Babić – „uspjeli” su da iz prvog kruga izađu sa neslavnim rezultatima.

Ni Đapić sa oko četiri, ni Babić sa oko tri hiljade glasova nijesu osvojili ni upola onoliko glasova koliko im je potpisa uopšte bilo potrebno da bi predali kandidaturu za predsjednika Hrvatske.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve