Više predloga je u opticaju kako bi se nastavio proces proširenja Evropske unije (EU) i izašlo iz škripca u koji su članice dovele i sebe i zemlje Zapadnog Balkana, izjavio je hrvatski evroposlanik Tonino Picula.
On je ocijenio da je dobro to što se proces proširenja vratio u centar političke debate.
Picula je zadužen da izradi izvještaj za preporuke za otklanjanje blokada u procesu proširenja koji će biti predstavljen na samitu EU – Zapadni Balkan, početkom maja iduće godine, tokom predsjedavanja Hrvatske EU.
“Moj zadatak u Evropskom parlamentu jeste da pronađem način ili metodu kako se taj proces može odblokirati. Sve to s ciljem da se za vrijeme hrvatskog predsjedavanja idućih šest mjeseci, odnosno u Zagrebu na samitu u maju omogući novi zamah proširenju”, rekao je bivši šef hrvatske diplmatije za Radio slobodna Evropa (RSE).
On je istakao da neće moći da uradi bez saradnje sa svima koji podržavaju proces proširenja, ali i sa onima koji ga kritikuju.
Picula je dodao da neke pozitivne promjene očekuje i prije samita u maju u najavio da bi Evropska komisija krajem januara trebalo da izađe sa svojom strategijom, pogledom na nastavak procesa proširenja.
On je ocijenio i da je negativan stav francuskog predsjednika Emanuela Makrona prema proširenju završnica pokreta odbijanja proširenja koji tinja već nekoliko godina.
Prema njegovoim riječima, posle prijema Hrvatske 2014. bilo je jasno da je proširenje doživjelo svoj vrhunac i da je ta politika sve više gurana u stranu i zbog problema s kojim su se nosile neke članice, ali i zbog opštih prilika u evropskom susjedstvu.
“Ovo što se sada događa jeste dobra stvar zato što se politika proširenja vratila u centar političke debate. Imamo više predloga kako izaći iz ovog škripca u koji su se članice EU dovele, jer nisu problem isfiltrirale prIJe nekoliko godina”, rekao je Picula.
On je dodao i da je za zemlje Zapadnog Balkana važno da prate diskusiju, iako imajU nejednaku poziciju.
“Smatram da postoje tri para država – Srbija i Crna Gora, koje su odmakle u pregovorima, a posebno Crna Gora. Tu su Sjeverna Makedonija i Albanija koje su odavno zemlje kandidatkinje i nikako da počnu pregovore. Imamo BiH i Kosovo koje zaostaju i za koje bih rekao da je njima svejedno pod kojim će uslovima otpočeti pregovore”, rekao je Picula.