Ne postoji evropska država, nijedna država članica Evropske unije, niti jedna evropska vlada koja smatra da Sjeverna Makedonija ne bi trebalo da započne pregovore o priključenju do kraja godine, izjavio je predsjednik te zemlje, Stevo Pendarovski, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Pendarovski je na predsjedničku funkciju izabran prije dva i po mjeseca, kao kandidat vladajuće koalicije SDSM-a (Socijaldemokratski savez Makedonije) i DUI (Demokratska unija za integraciju).
On je prvi predsjednik nakon je što je država prije godinu dana promijenila ime u Sjeverna Makedonija, te time riješila spor o imenu sa Grčkom, čime je otklonila najozbiljniju prepreku na putu svojih EU integracija.
Već u junu suočio se sa izazovom koji je proizašao iz odluke Savjeta opštih poslova Evropske unije da ne odobri zeleno svijetlo otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Međutim, ministri su obećali da će u drugom polugođu, najkasnije u oktobru, donijeti “jasnu i sadržajnu” odluku.
„Moje prve dvije posjete, nakon što sam stupio na dužnost, bile su u Briselu, gdje sam imao sastanke sa najvišim zvaničnicima Evropske komisije i Evropskog savjeta. A onda sam posjetio Berlin, gdje sam imao sastanak sa najvišim njemačkim zvaničnicima, uključujući i njemačkog predsjednika (Frank-Valter) Štajnmajera. Od najrelevantnijih mjesta, dobio sam uvjeravanja da je kašnjenje u Njemačkoj iz čisto tehničkih razloga i da ne postoje politički razlozi u pozadini, jer je bilo spekulacija kod nas, a i u nekim međunarodnim medijima. Takođe, do sada imam informaciju da trenutno ne postoji evropska država, nijedna država članica EU, niti jedna evropska vlada koja smatra da Republika Sjeverna Makedonija ne bi trebalo da započne pregovore do kraja godine“, kaže Panderovski.
RSE: Diplomatski izvori kažu da je mogući „uslovni datum“ za pregovore. Imate li takve informacije?
Pendarovski: Ne, ne postoji takva varijanta. Ono što se sada desilo umjesto u junu, kao što su nam iz Evrope obećali na samitu u Sofiji, bilo je kašnjenje iz tehničkih razloga. Ne bih želio da govorim o novom odlaganju iz tehničkih razloga, ali to je moguće samo u pravnom smislu i političkom smislu.
RSE: Кada smo kod entuzijazma, kako stoje pitanja između Makedonije i Bugarske? Izrazili ste bliskost sa bugarskim premijerom Bojkom Borisovim. Prije toga ste izjavili da se Goce Delčev deklarisao da je Bugarin, koji se borio za nezavisnu Makedoniju. Nije li ova izjava na neki način podrivanje pregovaračke pozicije makedonskog tima u okviru Mješovite komisije sa Bugarskom?
Pendarovski: Nije, već je jačanje pregovaračke pozicije sa strane jednog od političkih faktora u našoj zemlji. Makedonska javnost treba da zna da je Кomisija istoričara sastavljena od Makedonije i Bugarske pala u ćorsokak. Praktično, došlo je do situacije kad su došli do 19. i 20. vijeka, da je bugarska strana insistirala, prema mom uvjerenju iz političkih motiva, da se sve ono što se dogodilo u to vrijeme pripisuje samo bugarskoj istoriji. Sve aktivisti, svi revolucionari i svi događaji da se definišu kao čisto bugarski. Poslije dugog niza konsultacija koje sam imao sa akademicima u našoj Akademiji, sa članovima naše Кomisije, sa istaknutim intelektualcima i nastavnicima istorije na našoj strani, iz Makedonije, zaključio sam da je potreban izvjestan politički vjetar u leđa našoj strani Кomisije. Jedan politički okvir, a ne konačno ili kompletno rješenje, već politički okvir u kojem će se eventualno možda održati budući razgovori u okviru te komisije.
U suprotnom, dobili bi čistu blokadu, što znači da do kraja godine, kao što smo imali godinama iz Atine, jasnu blokadu prema EU i od Sofije. Posljednji sastanak komisije u Skoplju nije bio produktivan, sljedeći sastanak je zakazan u septembru. U međuvremenu, oni imaju intenzivnu komunikaciju među članovima komisije, cirkulišu materijali u oba pravca u smislu pronalaženja zajedničke tačke koja je osnovna svrha te komisije, da govori o ličnostima, ne o svima, i da govori o događajima, a ne o svim događajima u ta dva vijeka. Ti događaji i te ličnosti su podijeljeni, nisu samo makedonski, nisu samo bugarski, jer cilj je, ponavljam, da vidimo gdje imamo zajedničku istoriju. Da ta istorija ne bude kompletno bugarska, pa mi samo da moramo da to potpišemo, jer to nije cilj Кomisije, a ono što je važnije to nije ni istorijska činjenica.