Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Pandemija i senzacionalizam: Kad mediji postanu opasni po zdravlje

Društvena odgovornost novinara postaje naročito značajna u vremenima kriza, kakva je trenutno pandemija Covida-19. U ovakvim drastičnim okolnostima mnogo zavisi od novinara, prenošenje tačnih i pravovremenih informacija koje se tiču virusa spada u poslove od krucijalne važnosti za sve, a način medijskog izveštavanja može imati direktne posledice po zdravlje građana.

Veliki broj medija u regionu uspešno je odgovorio na izazove koje je donela pandemija, razgovaraju sa relevantnim stručnjacima i pronalaze sagovornike iz oblasti medicine i srodnih nauka, koji građanima objašnjavaju detalje o koronavirusu važne za njihov život. Međutim, prisutna je i tamna strana medalje, postoje situacije kada su mediji davali prostor poznatim ličnostima koje su širile dezinformacije, nepouzdane informacije i teorije zavere o pandemiji Covida-19.

Pokušali smo da utvrdimo koliko su ovakve prakse raširene u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Koja je motivacija medija za ustupanje prostora pojedincima koji šire lažne vesti i teorije zavere usred pandemije? Da li je u pitanju puki senzacionalizam, jurnjava za gledanošću i čitanošću, ili u tome ima još nečeg? Kakve su posledice takvog neodgovornog delovanja na društvo i njegovu sposobnost da se nosi s pandemijom? To su neka od pitanja na koja smo pokušali da odgovorimo u ovom istraživanju.

Pozitivni primeri i kontinuitet neodgovornosti

Crnogorska novinarka Tamara Nikčević u razgovoru za Analiziraj.ba krenula je od pozitivnih primera: “Javni servis RT CG veoma je odgovorno i ozbiljno izvještavao o pandemiji Covida-19. Jedan od najboljih crnogorskih novinara, Nebojša Šofranac, svakoga je dana u svojoj autorskoj emisiji posvećenoj pandemiji razgovarao s brojnim epidemiolozima, virusolozima, naučnicima, ali i poznatim ljudima koji su preležali bolest – kako iz Crne Gore, tako i iz regiona i svijeta. TV CG se ovom temom na isti odgovoran način bavila u svim svojim emisijama.”

Nikčević navodi i da su sličan pristup imali Pobjeda, Dnevne novine, kao i portali Antena M, Analitika, CDM, Aktuelno… “Čitaoci su blagovremeno obavještavani o toku pandemije u zemlji i svijetu, svakodnevno su prenošeni najnoviji podaci Instituta za javno zdravlje, apelovalo se na građane da se pridržavaju mjera.” Naša sagovornica naglašava da su “u vrijeme zatvaranja, televizije s nacionalnom pokrivenošću bilježile rekordnu gledanost”.

I urednik mostarskog portala Tačno.net Amer Bahtijar na početku razgovora za Analiziraj.ba ističe pozitivnu stranu priče. “Mediji u Federaciji većinom imaju relevantne sugovornike. Najčešći sugovornici su Ivan Đikić, svjetski relevantan stručnjak, i Damir Marjanović, svjetski poznat genetičar.”

U Srbiji je situacija nešto drugačija, tu je odgovorno ponašanje karakteristično uglavnom za nezavisne medije, ali su oni u manjini. Novinar Dejan Kožul za Analiziraj.ba kaže da su osnovni problem “neznanje i nesnalaženje odgovornih, svejedno da li je reč o predstavnicima tzv. kriznog štaba, ministrima, premijerki ili predsedniku”. On smatra da se to mešalo sa “tradicionalnim mešetarenjima, podilaženjem niskim strastima, popuštanjima određenim grupama (vidi SPC i fudbalske utakmice)”. U krajnjem ishodu, građani koji sve to gledaju dobili su poruku “da tu nešto nije u redu”.

Dejan Kožul

“A kad je tako, onda se traže odgovori u teorijama zavera, čemu su ljudi u Srbiji posebno skloni jer je teško prihvatati sopstvenu odgovornost”, nastavlja Kožul i prelazi na ulogu medija koji su “od svega pokušavali stvarati pošalice, iste one kakve je pravio i dr Branimir Nestorović na samom početku epidemije”.

Naš sagovornik navodi genezu senzacionalističkog pristupa većine medija: “Nije taj senzacionalizam nastao sam od sebe, jer većina medija nema nikakvu odgovornost za napisano ili izrečeno, ali to u Srbiji nije nikakva novost. Setimo se ratnih huškača i propagande koja se vodila pre svega na RTS-u, danas javnom servisu.” Kožul gorko zaključuje: “Tu nije nikad došlo do diskontinuiteta. Mediji u Srbiji i dalje vode jedan te isti rat, koriste možda neke savremenije metode.”

Mađioničari laži

Tamara Nikčević ističe negativnu ulogu dnevnog lista Vijesti, mada tu nije sve tako jednostavno kao kod srbijanskih tabloida. Naša sagovornica pojašnjava tu ambivalentnost: “Proruski tabloid Vijesti je posebna priča. Kao noseći stub velikosrpske propagande u Crnoj Gori, Vijesti su s jedne strane čitaoce blagovremeno obavještavale o dnevnom broju zaraženih, oporavljenih i umrlih u Crnoj Gori, objavljivali razgovore sa epidemiolozima i naučnicima iz zemlje i regiona; istovremeno, aktivno su podržavali litije SPC-a, na kojima su, suprotno preporukama Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT), kršene apsolutno sve preporučene epidemiološke mjere.”

Pokazalo se da je odanost crkvenim autoritetima snažnija od služenja javnom interesu: “Sveštenici SPC-a, ujedno i ‘autori’ Vijesti, uporno su relativizovali opasnost od zaraze, objašnjavajući da je moguće snagom vjere boriti se protiv virusa. Da ne spominjem sramnu peticiju gotovo 500 crnogorskih zdravstvenih radnika kojim su, protivno zdravom razumu, podržane litije SPC-a u Crnoj Gori, a kojoj je koncern Vijesti dao veliki publicitet”. Tako je, na primer, sveštenik Gojko Perović u svojoj kolumni pisao da je momenat pričešća nespojiv sa zarazom. Ima i drastičnijih primera. Na portalu In4S, koji je blizak SPC-u i prosrpskim strankama, objavljen je ceo serijal tekstova o koroni kao delu nekakve svetske zavere.

U Bosni i Hercegovini ovakvi slučajevi su retkost, kaže Amer Bahtijar. On ističe gostovanje Semira Osmanagića u Centralnom dnevniku kao tipičan primer senzacionalizma: “Semir Osmanagić je bunt protiv činjenica, nauke. On je prvi bošnjački ‘mađioničar’ laži, rekao bih, jedan od rijetkih ljudi u BiH koji je zvijezda u Srbiji, ako izuzmemo Jalu Brata”. Bahtijar dodaje: “Osmanagić je idealan u vremenu kada ljudi više vjeruju travaru nego liječniku, kada su ih uvjerili da je nauka neki sotonski proizvod Billa Gatesa i Georgea Sorosa. On je, dakle, ozbiljna štetočina i u pandemiji se vidjelo da to što govori može biti doslovno štetno po zdravlje ljudi.”

Kožul kaže da je Nestorović postao poput stand up komičara koji gostuje gde ga pozovu, “svojom neposrednošću osvaja publiku i odaje željenu sliku onih koji prate opus Mitra Mirića, iako bi za ono što je izrekao na samom početku morao odgovarati i krivično, jednako kao što bi morali odgovarati ratni huškači, ali znamo da se to nikad nije desilo, pa tako neće ni ovo”. Nažalost, nije on jedini. Naš sagovornik navodi i primer dr Danice Grujičić, profesorke Medicinskog fakulteta, v. d. direktorke Instituta za onkologiju i radiologiju, koja je tvrdila da je pandemija koronavirusa “specifična vrsta biološkog rata”.

Vera kao zaštita od virusa

Ogroman problem je kad najviši predstavnici vlasti šire dezinformacije o koronavirusu, a za to dobijaju podršku pojedinih medija. To je čest slučaj u Crnoj Gori, o čemu govori Tamara Nikčević: “Premijer Zdravko Krivokapić je glupost o vjeri kao zaštiti od virusa ponovio više puta. U emisiji ‘Načisto’ TV Vijesti, premijer je otišao i korak dalje, tvrdeći da postoje brojni dokazi o tome da je, zahvaljujući vjeri, moguće ‘pokrenuti planine’. Očekivano, autor emisije ga nije pitao o kakvim je tačno dokazima riječ”.

Nije premijer ostao samo na rečima, već je i svojim delima bagatelisao opasnost od pandemije. Nikčević kaže: “Vjeru veselog crnogorskog premijera nije uspjela da pokoleba smrt mitropolita SPC-a u Crnoj Gori Amfilohija, koji je, kao što je poznato, umro od posledica Covida-19. Brojni crnogorski i regionalni mediji zabilježili su zastrašujući prizor u Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici: premijer Krivokapić ljubi leš mitropolita Amfilohija i pričešćuje se kašičicom koju je prethodno koristilo ko zna koliko vjernika. Iako je pop Gojko Perović od novinara pokušao da sakrije ovaj skandal (‘Sijeci ga, brate!’), veliki broj medija uspio je to da zabilježi i kritički prokomentariše.”

Nikčević govori o slučaju kada je snimatelj Mitropolije crnogorsko-primorske snimio sveštenika dok pričešćuje vernike istom kašikom, a Gojko Perović je odmah zatražio da taj deo iseče. Sve to nije moglo da prođe bez posledica. “Neodgovorno ponašanje premijera Krivokapića i njegovih ministara – uključujući ministarku zdravlja, doskorašnju načelnicu Pulmologije u KBC-u CG, koja je potpisala sramnu peticiju o kojoj sam već govorila – ostavilo je posledice na zdravlje građana: utvrđeno je da je nakon sahrane mitropolita SPC-a broj zaraženih u Podgorici višestruko uvećan”, tvrdi naša sagovornica.

Crno sa pink primesama

Veliki problem je i kad vlasnici uticajnih medija šire lažne vesti o pandemiji i obmanjuju građane, ne vodeći računa o posledicama. Takav je slučaj Željka Mitrovića, vlasnika izuzetno gledane TV Pink, koji je na svojoj televiziji s nacionalnom frekvencijom promovisao ozoniranje kao metod lečenja korone, a forsirao je i druge alternativne načine lečenja (na primer, podrigivanjem “fante”), bez ikakve reakcije nadležnih.

Dejan Kožul komentariše njegov slučaj: “Pinku i Željku Mitroviću sve je dozvoljeno. Imam osećaj da se odlično zeza, jer ga nimalo nije briga za sudbinu ljudi koji gledaju tu televiziju. Onog trenutka kad je i on aboliran, nakon pada Miloševića, znao je da je samo nebo granica.” Nije on jedini odgovoran, Kožul precizira: “Ipak, u tom odnosu televizije Pink i onih koji je prate postoje posrednici, a to su novinari, snimatelji, fotoreporteri… Oni opslužuju ljude Mitrovićevim budalaštinama, oni su taj protočni bojler između vlasti i javnosti, baš kao i u ostalim medijima.”

Naš sagovornik smatra da će se ovakvo neodgovorno ponašanje nastaviti i u budućnosti: “U Srbiji je, rekao bih, sve prolazno, uključujući i vlast Aleksandra Vučića, čemu će jednom doći kraj, ali Željko Mitrović i TV Pink će opstajati jer će uvek i svima biti verne sluge. Voleo bih da grešim, i možda grešim, ali ponašanje Željka Mitrovića, nepostojanje nikakve odgovornosti, kao ni nepozivanje na odgovornost mi daju za pravo da crno mislim. Crno, sa pink primesama.”

Kad je u pitanju izveštavanje o pandemiji Covida-19, stanje u bosanskohercegovačkim medijima je znatno bolje nego u srpskim, smatra Amer Bahtijar. “Definitivno su mediji u BiH tu bili puno profesionalniji i objektivniji”, kaže naš sagovornik. Sličnosti postoje u drugim oblastima: “Ovdje tu moć tabloidnog novinarstva vidite kada političari stave nekome metu na čelo, pa mu se tako izmisli deset života i napravi više profila nego što bi to uradili najveći majstori književnosti. To ciljano ubijanje ljudi je identično kao u Srbiji; na sreću, po ostalim pitanjima BiH je trenutno puno bolja.” Međutim, i Bahtijar vidi budućnost u tamnim tonovima, sa ili bez pink primesa: “Nisam siguran kada će i BiH većinski preuzeti i ostale narative tabloida u Srbiji.”

Ipak, nije lako dostići razinu srpskog tabloidnog novinarstva, tu je visoko postavljena lestvica. Dovoljno je navesti najsvežiji primer, gostovanje dr Nestorovića u emisiji “Hit tvit” na TV Pink 20. decembra, gde je izrazio sumnju u “Fajzerovu” i “Moderninu” vakcinu jer su napravljene pomoću “neke potpuno nove tehnologije”, za razliku od ruske vakcine koja je proverena. “Da je Zapadu stalo do zdravlja ljudi, uzeli bi rusku vakcinu koja postoji od aprila”, zaključio je Nestorović. Poigravanje medija sa zdravljem građana se nastavlja, kraj mu se ne vidi.

Zastrašujuće posledice

Naši sagovornici se slažu da su posledice ovakvog neodgovornog ponašanja medija na društvo i njegovu sposobnost da se nosi s pandemijom – katastrofalne. “Posljedice su doslovno smrt stotina ljudi”, konstatuje Amer Bahtijar.

Tamara Nikčević kaže da su posledice zastrašujuće i podseća da je drugog juna ove godine Crna Gora bila prva corona free zemlja u Evropi. “I SPC i njoj bliski mediji apelovali su na građane da se pridržavaju preporuka Instituta za javno zdravlje i NKT”, navodi Nikčević kako je bilo u početku. A onda je usledio obrt: “Međutim, nedugo nakon što je NKT objavio da se Crna Gora uspješno izborila sa epidemijom, SPC je, podržana od tadašnjih antivladinih i proruskih medija – prije svega tabloida Vijesti – krenula u nove litije, ponavljajući da su vjernici imuni na virus. Takve neodgovorne poruke uredno su prenosili brojni mediji bliski SPC-u.”

Tamara Nikčević

Posledice su bile sasvim predvidljive: “Već sredinom juna je broj zaraženih u Crnoj Gori počeo drastično da se povećava, pa je od corona free ubrzo postala zemlja Zapadnog Balkana sa najvećim brojem inficiranih na 100.000 stanovnika. Povećanju broja zaraženih doprinijeli su skupovi hiljada građana, koji su u više crnogorskih gradova, kršeći mjere NKT-a, proslavljali pobjedu na izborima. Sve su to uredno bilježili mediji koji su podržavali partije pobjedničke koalicije, ne osvrćući se mnogo na epidemiju koja je u maloj Crnoj Gori do sada odnijela 626 života.”

Ponašanje medija u Srbiji tokom pandemije, pogotovo onih koji su bliski vlasti, a takva je većina – pokazalo je da građani nijednu informaciju ne mogu uzimati zdravo za gotovo. Tako je bar sa kritički nastrojenim građanima, ali oni drugi koji svoje poverenje poklanjaju upravo medijima koji šire dezinformacije zbog toga mogu lako da rizikuju sopstveno zdravlje, pa i sam život. O posledicama neodgovornog ponašanja vlasti i njoj lojalnih medija, kako o onima koje su sada vidljive, tako i o onima koje tek mogu da uslede, detaljnije govori Dejan Kožul u audio izjavi za Analiziraj.ba.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve