Njemačkoj je potrebna radna snaga i vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka. U Bonu je otvorena nova služba koja će koordinirati priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u inostranstvu.

Foto: EPA-EFE/LINFENG

Njemačka privreda je zavisna od doseljavanja. Savezna vlada je zato pokrenula program privlačenja stranih stručnjaka pod motom „Make it in Germany“. To je nacionalni prioritet. “Bez stranih stručnjaka nećemo moći da održimo naše blagostanje. Ne možemo jednostavno da čekamo na te ljude, moramo da se potrudimo oko njih”, izjavio je savezni ministar rada Hubertus Hajl.

Njemački zavod za statistiku tvrdi da će se broj radno sposobnih građana do 2035. smanjiti za četiri do šest miliona. U mnogim privrednim granama vlada nestašica radne snage. Prema navodima Njemačke industrijske i trgovinske komore DIHK, čak 56 odsto ispitanih firmi smatra da je nedostatak radne snage trenutno njihov najveći poslovni rizik.

Svaka treća njemačka firma proteklih godina zaposlila je radnike iz drugih članica Evropske unije, odnosno trećih zemalja. Mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu da prihvataju nove narudžbe i trpe ogromnu finansijsku štetu.

Doseljenička zemlja

Savezna vlada je (konačno) shvatila vapaje privrednika i već neko vrijeme pojačano radi na stvaranju pretpostavki za privlačenja stručnjaka iz inostranstva. Nakon dugotrajne debate, usvojen je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, čime je savezna vlada priznala da je Njemačka doseljenička zemlja – i to šest decenija nakon prvog velikog talasa dolaska gastarbajtera.

Primarni cilj zakona je olakšati stranim radnicima pristup njemačkom tržištu rada – i to praktično svim privrednim granama.

“U načelu je potpuno svejedno odakle neko dolazi, najvažnije je da dokaže da želi da se integriše u neku zemlju, da želi da sarađuje i da bude dio društva. I onda nije pitanje odakle je neko, nego kako želi da se integriše”, izjavila je za DW savezna ministarka obrazovanja Anja Karliček.

Ona je u ponedjeljak u Bonu, zajedno sa kolegom iz saveznog kabineta Hajlom otvorila novi Centralni ured za priznavanje stručne kvalifikacije ZSBA. Prema pisanju njemačke štampe, u toj zemlji u ovom trenutku postoji oko 1.400 raznih službi koje se bave priznavanjem stranih diploma.

Proces priznavanja do sada je bio previše komplikovan i trajao je suviše dugo, mnogo duže nego recimo u skandinavskim zemljama, SAD ili u Kanadi. A to Njemačka sebi u globalnoj borbi za najbolje stručnjake više ne može da dozvoli, čuje se iz savezne vlade. Novi ured za priznavanje stranih kvalifikacija, koji je s radom počeo početkom ovog mjeseca, to bi morao da koriguje.

Jednostavnija i brža procedura

Tokom obilaska radnih prostorija Ureda, Karličekova i Hajl demonstrirali su kako bi to trebalo da izgleda u praksi: osobe zainteresovane za dolazak u Njemačku najprije bi trebalo da kontaktiraju ZSBA, koji će im pomoći u pripremi kompletne dokumentacije potrebne za priznavanje kvalifikacija. Ured će im takođe biti na raspolaganju za savjetovanje (putem četa, mejla ili telefonski) i on će njihove molbe da distribuira nadležnim institucijama na nivou njemačkih saveznih pokrajina.

Ali ono što na jednoj strani pomaže Njemačkoj (nova pravila doseljavanja), na drugoj strani otvara velike probleme – jugoistok Europe ne napuštaju samo najbolje kvalifikovani kadrovi sa univerzitetskim diplomama, već i njegovatelji, mašinovođe, automehaničari i radnici iz drugih grana. Iz Hrvatske, Srbije ili Bosne i Hercegovine u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.

Da li je njemačka vlada svjesna šta to znači za tržišta rada u tim zemljama, DW je pitao ministra Hajla:

“Mi smo sklopili nekoliko bilateralnih sporazuma, na primjer da ne povlačimo njegovatelje iz medicinske branše iz onih zemalja kojima su ti radnici potrebni. Ipak, mislim da je neophodno da postoji sloboda kretanja, jer ako to dobro organizujemo, onda profitiraju obje strane, i to onda na kraju krajeva učvršćuje i naše odnose.”

Dobro za Njemačku, loše za Balkan?

Prvog marta ove godine u Njemačkoj stupa na snagu novi Zakon o doseljavanju stručne radne snage. Njime bi trebalo da se olakša dolazak u Njemačku i potraga za poslom svim kvalifikovanim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU. Ubuduće neće više da važi pravilo prema kojem su u prednosti za neko radno mjesto automatski građani EU. Jedan od regiona na koji tradicionalno najviše “ciljaju” njemački poslodavci jeste Zapadni Balkan. Radnici iz tog regiona imaju dobru reputaciju u Njemačkoj.

“U prošlosti smo dobili veoma puno upita sa Zapadnog Balkana, to je jedan od regiona koji su veoma važni za nas, zato što tamo pronalazimo vrlo dobru, kvalifikovanu, stručnu radnu snagu, a s druge strane ima dosta ljudi koji znaju njemački jezik, što je od ogromne pomoći u poslovnoj integraciji”, kaže za DW Torsten Rolfsmajer iz Saveznog zavoda za zapošljavanje.

Motivacija za odlazak pritom nisu samo veće njemačke plate (veći su i troškovi života), već i korupcija, loša perspektiva i često manjkava vladavina prava u zemljama porijekla. Prema navodima OEBS, samo je Srbiju između 2000. i 2015. napustilo oko 650.000 ljudi – skoro desetina ukupnog stanovništva. Slično je i u drugim zemljama regiona.

Među njima je veoma mnogo mladih, visoko-obrazovanih kadrova – iza kojih ostaje velika rupa na domaćem tržištu rada, a to i pojačava demografski problem. S druge strane, novac koji novi gastarbajteri šalju iz inostranstva, pomaže u održavanju socijalnog mira u njihovim zemljama porijekla.

Komentari

avatar