Ponovljeni haški proces bivšim čelnicima Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću-Frenkiju nastavljen je danas, poslije višemjesečne pauze, iskazom penzionisanog generala JNA Aleksandra Vasiljevića.
Bivši načelnik SDB Srbije Stanišić (68) i operativac te službe Simatović (68) optuženi su za progon, ubistva, deportacije i prisilno premeštanje Hrvata i Muslimana u Hrvatskoj i BiH, 1991-95.
U četiri tačke optuženi su za zločine protiv čovječnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.
Današnji iskaz generala Vasiljevića ostao je nedostupan javnosti, pošto je davan iza zatvorenih vrata.
Dugogodišnji kontraobaveštajni oficir, general Vasiljević (80) je u vrijeme obuhvaćeno optužnicom bio, pored ostalog, načelnik Uprave za bezbjednost Generalštaba JNA.
Vasiljević na suđenju Stanišiću i Simatoviću svjedoči po obavezujućem nalogu suda (subpoena).
Tužilac Daglas Stringer najavio je, na početku današnjeg zasijedanja sudskog Mehanizma u Hagu, da će Vasiljevićevo svjedočenje, posredstvom video veze iz Beograda, biti javno, a da će suđenje biti zatvoreno samo tokom povjerljivih djelova iskaza.
Iako je, po Stringerovim riječima, prethodno tražio da cijelo svjedočenje bude zatvoreno, svjedok Vasiljević se sa tim složio.
Poslije nekoliko uopštenih pitanja o tome da li je Vasiljević imao priliku da ponovo pregleda svoje svjedočenje na sudjenju bivšem predsjedniku Srbije i SR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću iz 2003. godine, ispitivanje svjedoka se, do kraja današnjeg radnog dana, odvijalo na zatvorenoj sjednici.
Na pitanje tužioca Stringera da li ostaje pri iskazu datom na suđenju Miloševiću, Vasiljević je, na otvorenom dijelu zasjedanja, odgovorio: “Ne znam na šta se to odnosi konkretno, iskaz je bio dugačak…Govorio sam u mjeri u kojoj sam znao da je istinito”.
Prema ranije utvrdjenom rasporedu, general Vasiljević bi svjedočenje trebalo da nastavi sjutra.
Prvooptuženi Stanišić je, duže od godinu dana, na privremenoj slobodi u Srbiji zbog hronične bolesti.
Stanišića i Simatovića uhapsile su i u Hag izručile vlasti Srbije, s proljeća 2003, neposredno poslije ubistva srpskog premijera Zorana Djindjića.
Poslije prvog suđenja, koje je, nakon jednog neuspjelog pokušaja, počelo 2009., prvostepeno veće Haškog tribunala oslobodilo je, 29. maja 2013., Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice.
Međutim, apelaciono veće Tribunala usvojilo je, 15. decembra 2015, ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobadjajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.
Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom sprovođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana sa velikih djelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije.
Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.
Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću, koje je počelo 13. juna 2017, poslednji je haški proces u kojem se utvrdjuje da li su za zločine u Hrvatskoj i BiH odgovorni zvaničnici Srbije.
Pred Haškim tribunalom nijedan državni zvaničnik Srbije nije bio osuđen za te zločine.