Nedjelja, 26 Septembra, 2021
Rubrika:

Može li haos u Crnoj Gori dovesti do novog rata na Balkanu? Vesna Pusić: “Istorija se ne ponavlja, ali se rimuje”

Ima jedna izreka, koja kaže ''istorija se ne ponavlja, ali se rimuje''. Drugim riječima, neće se dogoditi isto, ali treba prepoznati kad se događa slično. Kriza je već izazvana. U šta ta kriza može voditi, to je pitanje

Iz velike daljine može se činiti kao bura u čaši vode, ali mi znamo da su se iz vrlo slične retorike i poteza prije 30 godina izlegle velike tragedije. Ako Evropa ima neki prvi zadatak, to je onda konsolidacija vlastite teritorije. A ovo što se zove Zapadni Balkan jeste evropska teritorija.

Nemili prizori iz Crne Gore, gdje su prošlog vikenda zbog ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija na Cetinju izbili sukobi, potaknuli su sedmero bivših istaknutih funkcionera zemalja regije da čelnicima Evropske unije i NATO-a upute apel u kojem upozoravaju na moguće posljedice zbivanja u toj zemlji.

U njemu, među ostalim, ističu da, s obzirom da su proživjeli ratove 90-ih godina, ne mogu ne vidjeti “alarmantne sličnosti između današnjih događaja u Crnoj Gori i onih koji su doveli do tih ratova od prije 25 do 30 godina”.

Ne treba biti stručnjak za balkansku istoriju “da biste znali da su svi pokušaji promjene granica na ovom području praćeni ratovima, ljudskim patnjama i ogromnim tragedijama”, napominju, pozivajući EU institucije i saveznike da se uključe u rješavanje krize jer će, u protivnom, pretvaranje da se ništa ne događa “imati strašne posljedice za Crnu Goru i region”.

Apel je adresiran na predsjednicu Europske komisije Ursulu fon der Lajen, predsjednika Europskog vijeća Šarla Mišela i glavnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, ali je poslan i drugim funkcionerima. Izazvao je brojne reakcije medija, ljudi na društvenim mrežama, no “od službenih institucija još nismo dobili ništa”, kaže za Telegram Vesna Pusić, bivša ministarka vanjskih poslova i jedna Hrvatske od supotpisnica apela.

TELEGRAM: Možda to pokazuje da nisu pretjerano zainteresirani za to što se događa u Crnoj Gori i jugoistočnoj Europi.

PUSIĆ: Oni koji su zainteresovani za destabilizaciju i Crne Gore i regione uopšteno, za njih je ovo savršen trenutak. Europa i svijet su preokupirani tragedijom i traumom Avganistana, odnosima Evropa – Rusija, odnosima SAD – Kina, preispitivanjem odnosa između Evrope i Amerike, njemačkim izborima… Ima toliko stvari na dnevnom redu, a svima je, da tako blago kažem, malo dosta Balkana i dok god se njima čini da je to neka bura u čaši vode, dotle se ne misle time baviti. To je moj dojam. Ako ti sve ove velike teme vise nad glavom, one će ti sigurno prije biti na dnevnom redu nego Crna Gora.

TELEGRAM: Je li to samo bura u čaši vode?

S jedne strane, iz velike daljine može se činiti kao bura u čaši vode, ali mi znamo da su se iz vrlo slične retorike i poteza prije 30 godina, koje su se takvima činile, izlegle velike tragedije. Takođe smatramo da ako Evropa ima neki prvi zadatak, to je onda konsolidacija vlastite teritorije. A ovo što se zove Zapadni Balkan jeste europska teritorija. Ako je neko tu glavni i odgovorni, onda je to Evropska unija. Ako želiš imati politički status i uticaj na globalnoj veličini, moraš biti u stanju pospremiti svoje dvorište.

Nažalost, EU već dosta dugo nema jedinstvenu politiku. Ugrubo, postoje dvije struje. Jedna je ono što zovemo europskim vrijednostima, koji zagovaraju sve što ide u tu kategoriju – demokracija, ljudska prava, nezavisno pravosuđe, slobodni mediji – a druga je populistička desnica koja to ne zagovara i ne praktikuje, reprezentirano u prvom redu od Mađarske i Poljske. To dosta blokira mogućnost reagovanja, što je jako opasno za sve nas.

TELEGRAM: U apelu ste napisali da “dugogodišnje odugovlačenje procesa pristupanja EU zemljama Zapadnog Balkana potiče instinkte i akcije koji su podsjetnik na gorku prošlost. EU je, dakle, suodgovorna za destabilizaciju regiona?

PUSIĆ: Ja sam velika pristalica toga da moraš biti prije svega odgovoran sam za sebe. Ako ne možeš sam sebi pomoći, barem za početak, ne može ti ni niko drugi pomoći. Međutim, EU je proaktivnijim stavom prema integriranju jugoistočne Evrope mogla sigurno to spriječiti ili bar bitno ublažiti. Samo probajte zamisliti što bi se sada događalo u Crnoj Gori da ona nije u NATO-u.

TELEGRAM: Iako pišete da situacija podsjeća na događaje koji su prije 25 do 30 godina doveli do ratova na ovim prostorima, mislite li da se 90-e doista mogu ponoviti? Stvari su ipak malo drugačije – Crna Gora je, kako ste i sami spomenuli, članica NATO-a, zar to ništa ne vrijedi?

PUSIĆ: Ima jedna izreka, koja kaže „istorija se ne ponavlja, ali se rimuje“. Drugim riječima, neće se dogoditi isto, ali treba prepoznati kad se događa slično. Kriza je već izazvana. U šta ta kriza može voditi, to je pitanje. Možda ne, i nadam se da ne, u direktni rat. Ali jedan od razloga za apel je upravo to da podvučemo koliko je važno reagovati i angažovati se dok je vrijeme. Ova situacija bez daljnjega može biti test za uopšte ideju prekrajanja granica ili ohrabrenje onima koji imaju ideju prekrajanja granica.

Uz to, mislim da i Rusi, u mjeri u kojoj su zainteresovani, Zapadni Balkan vide kao prostor političkog nadmetanja s Europskom unijom. Taj promijenjeni odnos između EU i Ruske Federacije traje od 2014. i još nije nađen pravi oblik komunikacije. Jedan od prostora na kojem se to političko nadmetanje događa je upravo jugoistočna Europa. A tu ne govorimo o nekim stabilnim, starim demokracijama. Uostalom, vidjeli smo što se sve može dogoditi i u starim demokracijama, kao na primjer u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su ogromna, ozbiljna zemlja s institucijama starim 250 godina. Ovdje se niko s time ne može uporediti. Institucije i same države su ovdje neuporedivo slabije i ranjivije.

TELEGRAM: Crna Gora je članica NATO-a. Je li to ipak nekakvo jamstvo stabilnosti?

PUSIĆ: Donekle da. Koliko god je Crna Gora mala, ova situacije je i vrlo važan test za NATO. Ako članstvo ništa ne znači, onda ni NATO ništa ne znači, a potencijalne konzekvence su strašne. Ali u ovom trenutku članstvo ipak nešto znači.

TELEGRAM: U apelu tvrdite da događanja u Crnoj Gori nemaju veze s vjerom, pa ni s politikom ili ideologijom.

PUSIĆ: S vjerom očito nema nikakve veze. Što se vjere tiče, SPC je najjača vjerska zajedica u Crnoj Gori, ima hram u Podgorici i ustoličenje se moglo tamo dogoditi. To raditi na Cetinju je provokacija ljudima koji su zagovornici suvereniteta i samostalnosti Crne Gore. A kad kažete da je nešto politički sukob, onda se prvenstveno misli na sukob između različitih stavova, ideologija, politika, dakle, socijaldemokrata, konzervativaca, liberala, ljudi različitih svjetonazora. Ali ne na sukob između onih koji se slažu da država postoji i da je samostalna i suverena i onih koji negiraju pravo države da postoji. Vrlo je teško voditi političku raspravu s nekim ko vam negira pravo da postojite.

TELEGRAM: Je li kontekst ovih zbivanja jasan u Briselu, Berlinu itd.?

PUSIĆ: Nije. Tamo postoje pojedinci koji se bave regionom i to razumiju, ali u principu većini funkcionera nije jasno, a iskreno rečeno, imaju sada i preče brige. Ali ni mnogima u samoj regionu to nije jasno. S jedne strane, većina ljudi se ni nije toliko udubljivala u tu temu, a s druge, postoje aktivne snage koje pokušavaju prikriti tu činjenicu i zaogrnuti je u druge teme.

TELEGRAM: Kakva je bila reakcija hrvatske politike na događaje u Crnoj Gori – primjerena ili premlaka?

PUSIĆ: Neodređena. Ako postoji prostor na kojem je Hrvatska faktički relevantna, i treba i može i mora imati stav, onda je to jugoistočna Evropa. Nećemo mi bitno uticati ni na Poljsku, ni na Francusku ni na druge regije unutar Evrope, ali na ovaj dio Evrope možemo. Zato smo morali imati konkretniji, jasniji stav s nekom jasnom politikom, a ne samo s opštim mjestima. Ima prostora na kojima je dovoljno da kažeš neke opšte rečenice, ali ovdje to nije slučaj.

TELEGRAM: Nedavno ste izjavili „upravo su oni ljudi i one političke snage koje su na Cetinju zagovarale crnogorsku samostalnost bile one koje su u davna teška vremena za Hrvatsku organizirali demonstracije protiv agresije na Hrvatsku i skandirali ‘Oprosti nam, Dubrovniče’. Sada je vrijeme da se to vrati“. Hrvatska politika to, po vama, zasad nije vratila?

PUSIĆ: U politici nemate takav quid pro quo, to je rečeno simbolički. Ali to je tip politike koji nama treba u regionu: stav demokratskih, stabilnih država koja svaka ima pravo na svoj suverenitet, bez političke destabilizacije regiona. To treba podržati.

TELEGRAM: Što je razlog takve reakcije – nedostatak politike ili nedostatak političke odlučnosti da se bude konkretniji?

PUSIĆ: To treba pitati sadašnje kreatore vanjske politike, ali nešto od toga jeste.

TELEGRAM: Ministar Aleksandar Vulin izazvao je dosta reakcija u regiji sa sintagmom o „srpskom svijetu“. Grlić Radman mu odgovara da „bismo htjeli znati što to znači“. Predsjednik Srbije tvrdi da u toj sintagmi nema ništa prijeteće niti što bi ikoga ugrožavalo i da Srbiju zanimaju samo ekonomski razvoj i napredak. Kako ste Vi to shvatili?

PUSIĆ: Kao i obično, ministar Vulin se koristi kao ‘probni balon’ – njega se pusti da govori svašta, a to ostavlja prostor predsjedniku Srbije Vučiću da, ovisno o situaciji i reakciji, to ili ublaži ili prihvati ili marginalizira. To je poznata taktika u politici, da se vidi što može proći, da se da neka naznaka potencijalnim saveznicima ili da se prepoznaju i otkriju potencijalni saveznici za neku politiku. Neke stvari su možda proba, ali ipak treba razumijeti što se govori.

TELEGRAM: Hoće li EU uspjeti ‘pospremiti’ svoje dvorište?

PUSIĆ: Mi bismo u tome trebali biti vrlo aktivni, i to ne sa svojom uobičajenom figom u džepu. Slušala sam što je premijer Plenković govorio hrvatskim diplomatima – da Hrvatska želi imidž pristojne, stabilne, demokratski proevropski orijentisane zemlje. Ne želi biti ni enfant terrible, niti zemlja slučaj.

Slijedeći taj stav, Hrvatska je u ovom trenutku jedina zemlja iz jugoistočne Evrope, ali bih pri tome obuhvatila i Mađarsku, koja može promovisati unutar Evropske unije racionalnu politiku prema regionu. Ali je mora formulisati. Mi je de facto nemamo. Mi imamo tačkaste politike na koje utiču raznorazni parcijalni i stranački interesi, a ne zaista jasna slika i vizija naše potencijalne uloge, odgovornosti i mogućnosti i u regionu i u Evropskoj uniji.

Najnovije

U ponedeljak malo do umjereno oblačno, toplo i sparno

Sjutra će u Crnoj Gori biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, toplo i sparno vrijeme. Poslijepodne u sjevernim, a tokom noći i...

Fernandeš ne gubi samopouzdanje: Ponovo će šutirati penal bez straha

Promašeni jedanaesterac u meču sa Aston Vilom, nije uticao na samopouzdanje Bruna Fernandeša. Fudbaler Mančester junajteda najavio je da će preuzeti odgovornost za šutiranje penala...

Švajcarska na referendumu rekla da istopolnim brakovima i usvajanju

Švajcarci su se na današnjem referendumu odlučno odlučili u korist braka za sve, odnosno mogućnosti sklapanja i istopolnih brakova, što je veliki poraz za...

Pobjede Sutjeske i Budućnosti

Fudbaleri Sutjeske i Budućnosti ostvarili su pobjede u devetom kolu Telekom Prve crnogorske fudbalske lige. Sutjeska je u Baru savladala Mornar i upisala sedmu pobjedu...

1. CFL: Pobjede Budućnosti i Sutjeske

Dva sata i 15 minuta je trajao meč između Petrovca i Budućnosti pod Malim brdom. Zbog navijača gostiju je duel bio prekinut gotovo pola sata,...

Najčitanije

Povezano

Šampionat u planinarskoj orijentaciji: Crna Gora treća na prvenstvu Balkana

Reprezentacija Crne Gore osvojila je treće mjesto na Balkanskom prvenstvu u planinarskoj orjentaciji ''BMUMOC 2021'' koje je održano od 24. do 26. septembra na...

Đukanović: Između stabilnosti Balkana i integracije mora se povlačiti znak jednakosti

Problem na Zapadnom Balkanu narasta i danas više ne treba primarno potencirati pitanje tempa proširenja, nego treba potencirati pitanje ugrožene stabilnosti, a to nas...

Šehović: Jasna poruka novog izaslanika Stejt departmenta za Zapadni Balkan

Poslanik SD-a Damir Šehović komentarisao je izjavu Gabrijela Eskobara, zamjenika pomoćnika državnog sekretara za evopska i evroazijska pitanja i novog izaslanika Stejt departmenta za...

Putin potpisao ukaz kojim Rusija produžava sankcije Crnoj Gori

Predsjednik Rusije Vladimir Putin produžio je embargo Rusije na isporuke određenih prehrambenih proizvoda iz zemalja koje su uvele ili podržale antiruske sankcije do 2022....

Komentari

2 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Sreten_Vuj
14.09.2021-07:54 07:54

Bravo! Trebate ortići u Brisel i održati jedno predavanje, ali na nivou osnovaca! Oni kdrugaćčije ne razumiju, kao ni Dežulović, koga smo branili od žene četnika kada ga jer nazvala “ustaškim smećem” a on nama da ga ne interesuju crnogorskik hramovi i d aje to nevažno!? Nama su jako bitni ti gramovi, jer smo ih mik gradili, a u njihovim dvorištima se nalaze grobnice naših predaka, kao i mjesto za nas, kopji smo0 budući pokojnici! “Svi smo mi mrtvi, samo se po redu kopamo”!

Proljeće
14.09.2021-08:39 08:39

Vesna necesnam valjda ti komandovati đećemo ustoličiti vladiku.