Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Mas: Dalje ruke od granica

Ministar spoljnih poslova Njemačke Hajko Mas (SPD) još jednom je odbacio sve ideje o pomjeranju granica i razmjeni teritorija na Balkanu, prenosi Frankfurter algemajne cajtung. Mas je za nezvanične papire koji cirkulišu Zapadnim Balkanom u ponedjeljak u razgovoru sa ministrom spoljnih poslova Sjeverne Makedonije Bujarom Osmanijem rekao da su u pitanju prazne priče.

Ministar spoljnih poslova Njemačke Hajko Mas (SPD) još jednom je odbacio sve ideje o pomjeranju granica i razmjeni teritorija na Balkanu, prenosi Frankfurter algemajne cajtung. Mas je za nezvanične papire koji cirkulišu Zapadnim Balkanom u ponedjeljak u razgovoru sa ministrom spoljnih poslova Sjeverne Makedonije Bujarom Osmanijem rekao da su u pitanju „prazne priče“.

„Time uopšte ne treba da se zamarate“, savjetovao je Mas.

Njemački list, međutim, podsjeća da je i prije dvije godine bilo predloga o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, prema kojima bi se „etničke manjine sa prebivalištem u drugoj zemlji integrisale u svoju nacionalnu državu“.

„Evropska unija je odbacila takve planove, ali je američka vlada pod Donadom Trampom pokazala interesovanje za takve igre“.

Ono što danas izaziva nemire, ocjenjuje list iz Frankfurta, jesu „predlozi da se teritorije multietničke Bosne i Hercegovine pripoje drugim državama“. Ministar Mas pritom naglašava: „Dalje ruke od granica“ i ističe da je njemačka vlada to odbila i da će i „ubuduće odbijati“ takve predloge.

Apel civilnog društva

Ipak, „non pejperi“ izazivaju zabrinutost u regionu. To potvrđuje i otvoreno pismo, naslovljeno kao „Apel civilnog društva EU, SAD, NATO vladama: neuspješna konsolidacija balkanskih zemalja, suočite se s tim“, a koje je potpisalo 250 istaknutih javnih ličnosti.

U pismu, koje je dostavljeno i redakciji DW, se ističe da je „podjelu Kosova koju su u ljeto 2018. predložili predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hašim Tači, propagirajući je kao ’razmjenu teritorija’, ’razgraničenje’ ili ’korekciju granica’, prihvatila najprije Federika Mogerini, komesarka EU, a zatim i SAD“.

U pismu se naglašava da se „od etnonacionalističkih aspiracija u regionu nikada nije ni odustalo, već ih je suzbijao i odvraćao Zapad, koji se nadao da će proces proširenja EU umanjiti potrebu za tim“.

Takođe se ističe da je „lider bosanskih Srba Milorad Dodik, koji se zalaže za rasturanje Bosne i Hercegovine, spremno prihvatio novu temu za diskusiju“.

„Ovo se sada zapaža u zajedničkoj politici EU i SAD prema Bosni i Hercegovini, kamufliranoj raspravama o izbornom integritetu. Pokušaj da se ’izmijeni i dopuni izborni zakon’ u suštini se takođe svodi na demarkaciju unutrašnjih granica i podršku lideru HDZ BiH Draganu Čoviću i njegovom dugogodišnjem snu de fakto ili de jure trećem hrvatskom entitetu“, stoji u pismu koje su između ostalih potpisali bivši visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc-Šiling, politikolozi Bodo Veber i Florijan Biber, srpski pisac Svetislav BasaraSonja Biserko iz srpskog ogranka Helsinškog odbora za ljudska prava, Srđan Blagovčanin iz „Tranpsarensi internešenala“ za Bosnu i Hercegovinu, ekonomska ekspretkinja Svetlana Cenić i drugi…

Napominje se da „Hrvatska takođe učestvuje u cijeloj toj raspravi, što se ogleda u insistiranju na hrvatskim etnoteritorijalnim zahtevima unutar BiH. Hrvatska je, zajedno sa neliberalnim zemljama, Bugarskom, Mađarskom i Slovenijom, kao i Grčkom, proslijedila Evropskoj komisiji nezvanični dokument tzv. ’non pejper’, koji prijetnju disfunkcionalnošću države (Čović i Dodik) povezuje sa kontrolom granica EU, čime se dodatno rasplamsava strah desničara i ultradesničara od migranata i azilanata“.

U pismu se takođe navodi da, dok se i dalje „žestoko osporava postojanje dokumenta, navodni ’non-pejper’, kojeg je Janez Janša proslijedio Briselu, predlaže ujedinjenje Albanaca, Srba i Hrvata u regionu, podjela BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova, dok začudo Crna Gora i srpski Sandžak tim planom nisu obuhvaćeni“.

„Još nije kasno da SAD i EU preduprijede trenutnu negativnu dinamiku koja potencijalno vodi u nasilje“, stoji u pismu uz naglasak da se to samo može postići „ukoliko vlade budu spremne da se suoče sa dosadašnjom neuspjelom politikom“.

„Mi, potpisnici, predstavnici civilnog društva, akademske zajednice i zabrinutih građana iz čitavog regiona, ali i van njega – uključujući i građane EU i SAD – molimo predsjednike Bajdena, Fon der Lajenovu, generalnog sekretara Stoltenberga (NATO), kao i šefove vlada vodećih država-članica EU i NATO da prepoznaju jasnu i neposrednu opasnost koju predstavljaju njihove trenutne politike i da ih shodno tome promijene“, zaključuje se u apelu.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve