Predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić, kandidat za člana Predsjedništva je objavio program za Opšte izbore, a koji je nazvan “Hrabro i pošteno za građansku državu: Programski principi političke borbe za društvo jednakih građana i građanki”.
Programom se tretiraju vanjska politika, odnosi sa NATO-om, Evropskom unijom i susjednim državama, utvrđivanje granice s Hrvatskom, pitanje odlaganja nuklearnog i radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, korišćenje hidropotencijala Buškog jezera, utvrđivanje granice na moru, utvrđivanje granice sa Srbijom, korišćenje hidropotencijala Drine i ekonomski suverenitet.
Kao dva ključna kriterijuma za izbor ambasadora i konzula istaknuti su da se mora raditi u korist Bosne i Hercegovine te da se posjeduju znanja, sposobnosti, vještine i kapacitet za ovaj posao. Naglašeno je da kriterijum neće biti etnička pripadnost, već da se biraju najbolji.
Poziva se na nastavak integracije u NATO, a to ne podrazumijeva samo političku integraciju, već i to da opremljenost vojske bude bliži standardu opremljenosti država članica ovog vojnog saveza. Ocijenjeno je da su nakon agresije Rusije na Ukrajinu stvoreni uslovi da se ubrza proces članstva.
Komšić smatra da se samo ispunjavanjem presuda Evropskog suda za ljudska prava može postati članicom EU. Obećano je da će u procesu integracije u Uniju štititi interese Bosne i Hercegovine.
“Nećemo i ne možemo dozvoliti da se na nas vrši pritisak, što iz susjedstva, što kroz dijelove administracije EU, da prihvatamo ono što nije interes Bosne i Hercegovine i njenih građana. Posebno nećemo nikada dozvoliti da se kroz sistem lobiranja u Briselu, što potiče od pojedinih zemalja članica, u Bosni i Hercegovini u mirnodopskim uslovima ostvaruju ratni ciljevi, koje su najviše sudske instance pravomoćno označile kao udruženi zločinački poduhvat”, obrazloženo je.
Napomenuto je da je pitanje granica sa Crnom Gorom riješeno, ali ne i sa Hrvatskom i Srbijom. Takođe, je napomenuto da nikada nije potpisan ugovor o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a koji je postignut dogovorom bivšeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana i prvog predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića. Traži se i utvrđivanje granice na području Kostajnice.
Istaknuti su koraci za pitanje odlaganja nuklearnog i radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
“Bez obzira na motive Hrvatske za izgradnju ovog odlagališta, mi ćemo iskoristit sva sredstva iz međunarodnog prava i pokrenuti odgovarajuće postupke pred institucijama Ujedinjenih nacija, u skladu sa Espoo i Aarhuskom konvencijom te zatražiti da ovlašćena institucija (UNECE) obavi istražni postupak i upozna obje zemlje sa svojim nalazom, kako je to utvrđenom Aneksom IV Espoo konvencije. Ako ovaj postupak ne dovede do povoljnog ishoda, iskoristiće se postupak arbitraže iz Aneksa VII Espoo konvencije. U oba slučaja, u skladu sa međunarodnim pravom, sve daljnje aktivnosti na izgradnji odlagališta moraće prestati do okončanja jednog ili oba spomenuta pravna postupka”, konstatirao je.
Predlaže se i sporazum s Hrvatskom kojim će se definisati uslovi za korišćenje hidropotencijala Buškog jezera, a kako bi i Bosna i Hercegovina imala koristi od korišćenja ovog potencijala. Dat je i prijedlog za korišćenje hidropotencijala iz Drine.
“Zato ćemo i ovo pitanje otvoriti, tražeći od Srbije da potpiše ugovor s Bosnom i Hercegovinom o korišćenju postojećih hidroelektrana na rijeci Drini, kao što ćemo zahtijevati da se svaka eventualna izgradnja novih hidroelektrana, kao i eventualna izgradnja aerodroma u Trebinju mora dogovoriti s nadležnim državnim institucijama Bosne i Hercegovine”, navedeno je.
Obećano je da će se “novi ekonomski put zasnivati na državnom ekonomskom suverenitetu. Državi se institucionalno treba vratiti uloga u jačanju proizvodnje i raspodjele bogatstva prilagođeno kontekstu 21. vijeka”.
Komšić je kao glavne principe izdvojio suverenitet, potpunu demokratiju te ljudska prava i jednakost.