Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) bio je protiv svih tačaka na sjednici Predsjedništva u ponedjeljak, saopštio je novinarima nakon sjednice predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
“Bilo je cijeli jedan set tačaka iz nadležnosti Predsjedništva BiH. Dominantno se tiču stvari koje su vezane za vanjsku politiku. Gospodin Dodik je bio protiv svih tačaka, što nije ništa novo. On je to već i ranije radio i najavio”, rekao je Komšić.
Političari iz RS-a, prema zaključku Narodne skupštine Republike Srpske, ne učestvuju u radu državnih institucija od kraja jula, nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko (Incko) nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Dodik od kraja avgusta učestvuje u radu Predsjedništva BiH, ali glasa protiv tačaka o kojima se raspravlja na sjednicama.
Komšić je dodao da je Dodik na sjednici pokrenuo pitanje vitalnog nacionalnog interesa na cijeli jedan set tačaka o kojima je u ponedjeljak raspravljalo Predsjedništvo BiH.
“To su ove tačke koje su po drugi put došle na sjednicu Predsjedništva. To je njegovo ustavno pravo, bez obzira koliko nama izgledale neke stvari apsurdne s ove tačke sa koje gledamo cijelu situaciju. Istina, gospodin Dodik je tražio da se skinu pojedine tačke koje se tiču nekih finansijskih sredstava, koja su trebala ići za Republiku Srpsku i Federaciju BiH po osnovu međunarodnih ugovora. On je tražio da se to skine da to ne bi propalo”, naveo je Komšić.
Dodao je da su on i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović na to pristali, jer i njima nije cilj da taj novac propadne.
Po Komšićevim riječima, rasprava o ugovoru sa Islamskom zajednicom (IZ) izazvala je najviše rasprave na sjednici Predsjedništva BiH.
“Naš je cilj da tu obezbijedimo, ako je ikako moguće, jedinstven stav članova Predsjedništva jer je riječ o delikatnim stvarima. Po tumačenju gospodina Džaferovića i mene, riječ je o ‘sui generis’ ugovoru, koji nije identičan ugovoru sa Vatikanom (Katoličkom crkvom) i sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC)”, rekao je Komšić.
Razlika je u tome, pojašnjava Komšić, što su ugovori sa Katoličkom crkvom i sa SPC ugovori sa međunarodnim karakterom, jer je sjedište Katoličke crkve u Vatikanu, a SPC u Beogradu.
No problem je, po Komšićevim riječima i u načinu upotrebljavanja religija, odnosno zahtjeva IZ za osiguranje termina za džumu (molitvu) petkom.
“IZ to traži, nismo mi ti koji bi to onemogućavali. To je mišljenje i u ime vjerskih sloboda da prihvatimo da je to neotuđivo pravo i vjernika. Nažalost, nismo postigli dogovor, a to nam je cilj – da ne pravimo još veću gužvu, tako da smo razgovor ostavili za narednu sjednicu. U međuvremeni ćemo razgovarati i sa IZ”, rekao je Komšić.
Naveo je i da Predsjedništvo BiH treba da prihvati ugovor sa IZ kako se osigurao ravnopravan odnos prema vjerskim zajednicama u BiH.
Islamska vjerska zajednica je 2009. godine dostavila Predsjedništvu BiH inicijativu za potpisivanje ugovora.
Bosna i Hercegovina je kao država s Katoličkom crkvom odnosno Svetom Stolicom potpisala Temeljni ugovor 2006. godine.
Srpska pravoslavna crkva je takođe potpisala ugovor sa BiH 2007. godine.
Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica iz 2004. godine predviđa da se pitanja od zajedničkog interesa za Bosnu i Hercegovinu, neku ili više crkava i vjerskih zajednica mogu uređivati sporazumom koji zaključuje Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara, vlade entiteta i crkva, odnosno vjerska zajednica.
Komšić je rekao i kako je donio odluku da se ne dozvoli snimanje sjednice Predsjedništva BiH zbog harmonikaša kojeg je Dodik doveo u Predsjedništvo BiH.
“Iskreno, ja sam odlučio, bojeći se situacije sa harmonikašem, samo smo htjeli izbjeći da to liči na jedan cirkus. Mislim da je Dodik sebe ponizio, iskreno da kažem. Lako je glumiti mangupa, ali posljedice mogu biti loše”, rekao je Komšić.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović izjavio je poslije sjednice Predsjedništva BiH da Dodikovo učešće na sjednicama, a glasanje protiv svih tačaka dnevnog reda, predstavlja “blokadu rada institucija Bosne i Hercegovine”.
“Ne možete vi biti protiv davanja agremana, ratifikacija, to su praktično formalne stvari koje treba da usvoji Predsjedništvo. Tvrditi da se dolazi na sjednice Predsjedništva i glasati protiv svega i onda kazati da se ne blokira rad Predsjedništva je nešto što je suprotno logici. To je očigledna blokada institucija BiH”, rekao je Džaferović.
Dodao je da Međunarodna zajednica mora konačno da preuzme svoju ulogu, da pomogne BiH da može normalno da funkcioniše.
“Ovako jednostavno stvari ne idu. Predsjedništvo BiH mora funkcionisati, Parlament mora funkcionirati, Vijeće ministara mora funkcionisati”, ističe Džaferović, navodeći i kako je tu i “pravosuđe koje mora raditi svoj posao – da procjenjuje situaciju”.
Komentarišući Dodikov potez sa harmonikom Džaferović je naveo da je to “samoponižavanje onih koji su se upustili u to”.
“Pitanje je kako je taj instrument mogao da uđe u ovu institucije i tim ćemo se baviti – da uđe u institucije samo što može da uđe. Muzičkom instrumentu nije mjesto ovdje. Svako od nas priča priču o sebi i o državi. Meni je cilj da BiH bude kao normalna država – zna se kodeks i bonton i želim da bude na najvišem nivou”, rekao je Džaferović.
Uoči sjednice, 18. oktobra, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u kabinetu je organizovao zabavu uz harmonikaša.