Katolička crkva u Hrvatskoj odrekla se deset odsto ukupnog prihoda iz državnog budžeta za ovu godinu, koji Hrvatska biskupska konferencija (HBK) od države dobija prema jednom od četiri Vatikanska ugovora, saopštili su juče iz Vlade nakon sastanka premijera Andreja Plenkovića i predsjednika HBK, mons. Želimira Puljića.
Ako se zna da na temelju tog ugovora HBK godišnje u prosjeku dobije 300 miliona kuna, Crkva se prema toj računici odrekla oko 30 milijuna kuna zbog koronakrize(skoro četiri miliona eura). Potvrdili su to za Jutarnji i izvori iz Crkve.
“Da, radi se o deset posto prihoda koje dobijemo iz državnog budžeta. Radi se o 30-ak miliona kuna i tog smo se novca u ovim teškim vremenima koja je uzrokovala pandemija koronavirusa odrekli za hrvatsku ekonomiju. Ne, niko nas na to nije prisilio, pristali smo na to dobrovoljno. Da, odrekli smo se, da, biće nam teško, ali ne možemo biti slijepi na ono što se događa oko nas. Kao što nismo bili slijepi kada je počela finansijska kriza, kada smo se u četiri godine odrekli oko 160 milijuna kuna”, kažu izvori iz Crkve.
Iz Vlade su zahvalili Crkvi što se odrekla ovog iznosa.
“Predsjednik Vlade Plenković osvrnuo se na aktivnosti Vlade u borbi protiv pandemije koronavirusa, usmjerene na očuvanje zdravlja hrvatskih građana, te izložio ekonomske i socijalne mjere koje Vlada preduzima za zaštitu radnih mjesta te standarda građana. U tom kontekstu, predsjednik Vlade zahvalio je predstavnicima HBK na dobrovoljnom smanjenju obveze od 10 odsto u sprovođenju ugovora sa Svetom Stolicom i RH o ekonomskim pitanjima u 2020.”, saopštili su iz Vlade.
Riječ je o najizdašnijem od četiri Vatikanska ugovora, koji je država Hrvatska potpisala sa Svetom Stolicom i ratifikovala 1998. Odnosi se na finansiranje naknada, odnosno plata klera, dobrotvorne djelatnosti i obrazovanja sveštenika, a ugovorom je riješeno i pitanje naknada za oduzetu imovinu.
Ovo nije prvi put da se Crkva odriče dijela prihoda iz proračuna. U godinama krize u razdoblju od 2009. do 2012., naime, HBK se u prosjeku godišnje odricao 40 miliona kuna godišnje, ukupno 162 miliona kuna u četiri godine. U 2019. odrekao se 50 miliona kuna, u 2010. 18,5, 2011. 49,7 miliona kuna, a 2012. godine 43,8 miliona kuna.