Sjeverna Makedonija dobiće predsjednika poslije promjene imena tek poslije drugog izbornog kruga.
Kandidat vladajuće koalicije Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) i Demokratske unije Albanaca (DUI) Stevo Pendarovski i kandidatkinja opozicione VMRO-DPMNE Gordana Siljanovska Davkova gotovo izjednačeni ulaze u odlučujući izborni krug, piše BBC.
Trećeplasirani je nezavisni kandidat koga su podržale stranke albanske opozicije, Bljerim Reka.
Izborni dan obilježila je izuzetno niska izlaznost birača – prema podacima Državne izborne komisije (DIK), svega 41,9 odsto.
To je za pet procenata veća izlaznost nego na neuspjelom konsultativnom referendumu o Sporazumu o imenu kojim je Sjeverna Makedonija promijenila ime, održanom u septembru 2018. godine.
Drugi izborni krug održaće se 5. maja, a pobjednik će biti kandidat koji osvoji većinu glasova.
Da bi drugi krug izbora bio uspješan, mora da glasa najmanje 40 odsto upisanih birača.
Ko je pobjednik ovih izbora?
Razlika između dva prvoplasirana kandidata na nivou je statističke greške.
Iako su predizborne ankete pokazivale da će Stevu Pendarovskog i Gordanu Siljanovsku Davkovu dijeliti nekoliko procenata glasova, između kandidata vladajuće koalicije i vodeće opozicione stranke nema ni procenta razlike.
Svi dosadašnji predsjednički izbori u Makedoniji poslije uvođenja višestranačja odlučeni su u drugom izbornom krugu, ali nijednom kandidati nijesu u drugu rundu ušli ovako izjednačeni.
Rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji
Stevo Pendarovski (SDSM, DUI) – 42,8%
Gordana Siljanovska Davkova (VMRO-DPMNE) – 42,2%
Bljerim Reka (nezavisni kandidat) – 10,6%
*podaci Državne izborne komisije Sjeverne Makedonije, na osnovu 99,95% obrađenih glasova
U izbornoj noći, prva je slavlje počela opoziciona kandidatkinja Siljanovska Davkova.
„Ostajem posvećena pravu i pravdi za Makedoniju – i to je najvažnije za mene jer sam u kampanji ukazala na neodrživost sistema, režima, odsustvo vladavine prava, potonuće sistema u kriminal i korupciju.
„Opozicija je uspjela da ubedi građane da je prikrivanje odsustva prava i pravde samo predstava za EU i NATO.”
Nešto kasnije, građanima se obratio i Stevo Pendarovski koji se i na prethodnim predsjedničkim izborima 2014. godine plasirao u drugi krug, gdje je kasnije ubjedljivo poražen od tadašnjeg kandidata VMRO-DPMNE.
„Jedva čekam da se uhvatim posla za evroatlantsku i ekonomski razvijenu Republiku Sjevernu Makedoniju i sve njene građane.
„Ova zemlja deset godina nije imala predsjednika – sada treba da uradimo nešto za svoju državu.”
Dosadašnji predsjednik bio je Đorđe Ivanov, kandidat danas opozicionog VMRO-DPMNE, koji poslije dva petogodišnja mandata nije imao prava na novu kandidaturu.
Posle smjene režima Nikole Gruevskog i dolaska na vlast Zorana Zaeva, Ivanov je odbijanjem da potpisuje zakone i međunarodne sporazume pokušao da opstruira politiku nove vlade.
Šta je poruka vlastima, a šta opoziciji?
U istoriji makedonskih predsjedničkih izbora, sve dvoboje u drugom krugu dobijali su kandidati stranke koja je kontrolisala parlamentarnu većinu i činila vladu.
„Ovi rezultati pokazuju da je zemlja duboko podijeljena i da će izbor predsjednika i u drugom krugu biti veoma komplikovan.
„Ishod predstavlja i udarac vladajućima koji nisu uspjeli da zadrže prednost u rejtingu koju su imali prilikom izbora”, kaže za BBC na srpskom novinar dnevnika „Nova Makedonija” Dejan Srbinovski.
Izbori su bili test za vladu Zorana Zaeva koja je riješila dva važna dugogodišnja spora sa susjedima – o imenu zemlje sa Grčkom i o otvorenim pitanjima sa Bugarskom.
„Negativan predznak ovim je dobio niz događaja iz prethodne godine – od sporazuma sa Grčkom, koji je dobar za evroatlantski put zemlje, ali je negativno uticao na nacionalni ponos, pa do bjekstva bivšeg premijera Nikole Gruevskog i činjenice da nema objašnjenja kako se to desilo, niti istrage o krivcima”, smatra Srbinovski.
U naredne dvije nedjelje, pažnja će biti usmjerena ka glasovima trećeplasiranog kandidata Bljerima Reke, ali i ka biračima koji nijesu izašli na izbore.
Posebno je veliki rezervoar glasova u većinski albanskim sredinama, gdje je odziv u prvom krugu bio upadljivo nizak.
„U drugom krugu na scenu stupa i trgovina među strankama, a ako opozicija dobro iskoristi svoj položaj, postoji šansa da zemlja dobije prvu predsjednicu”, kaže Srbinovski.
Koji su scenariji mogući za drugi krug?
Ključno pitanje 5. maja biće da li će na birališta izaći više od 40 odsto upisanih birača, što mnogi analitičari ocjenjuju kao gotovo nemoguću misiju.
Ukoliko se to ne desi, izbori će biti proglašeni za nevažeće. U ovom slučaju, bio bi otvoren novi izborni ciklus, dok bi zemlju vodio privremeni predsjednik – predsednik Sobranja Talat Džaferi (DUI).
Slična situacija dogodila se u Srbiji 2002. i 2003. godine, kada je ukinut cenzus od 50 odsto za izbor predsjednika da bi, nakon tri neuspješna izborna ciklusa, izbori konačno bili uspješni.
I prije prvog kruga, zvanično Skoplje nagovijestilo je mogućnost da izborni prag bude ukinut ili da se izbor predsjednika preseli u parlament.
Prije predsjedničkih izbora 2009. godine, Makedonija je već smanjila izborni prag za drugi krug sa 50 na 40 odsto upisanih birača.
Deset godina kasnije, i ta ljestvica može se ispostaviti kao postavljena previsoko.