Od raspada Jugoslavije prošlo je 27 godina, ali imovina bivše države još nije raspodijeljena među naslednicama, uprkos potpisanom sporazumu o sukcesiji.
Najdalje se otišlo u podjeli diplomatsko-konzularne imovine, odnosno nekretnina u kojima su bile smještene ambasade bivše države, dok je po svim drugim stavkama nasledstva – od zlata i finansija, preko arhivske građe, do privatnog i zajedničkog vlasništva – podjela jedva makla s mjesta.
Međutim, zvanična Srbija je ovih je dana, kako javlja Al Jazira, uputila poziv predstavnicima svih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije da se u septembru okupe na sastanku Mešovite komisije za sukcesiju pokretne i nepokretne imovine bivše SFRJ iz Aneksa A, prenosi Slobodna Dalmacija.
Potvrdi li se ta vijest istinitom, navodi taj hrvatski list, biće to prvi put da se predstavnici novonastalih država sastaju tim povodom, a sve je naročito zanimljivo u kontekstu činjenice da više od 80 odsto pokretne i nepokretne imovine bivše države iz Aneksa A čini imovina bivše JNA.
Hrvatska strana još nije primila zvanični poziv iz Beograda, no obavještavanje država sukcesora preko Ministarstva spoljnih poslova Srbije navodno je upravo u toku.
Kako navode, Srbija je iz više aspekata logičan domaćin tog sastanka: i zbog najviše prisvojene imovine bivše savezne vojske, a i zbog činjenice da se arhivi s njenim popisima nalaze u Beogradu, na osnovu kojih treba obaviti procjenu aktuelne vrijednosti.
Sagovornik iz MORH-a, doduše, tvrdi da je hrvatska strana odavno napravila samostalne procjene krupnih deobnih stavki te imovine, i to na osnovu potanke rekonstrukcije celokupnog sistema bivše JNA, njenih rodova, nekretnina, pokretne imovine, oružja, oruđa i tehnike.
Bilans ukupne njene vrijednosti kreće se oko 70 milijardi dolara, od čega Hrvatska za sebe potražuje više od 10 milijardi. Dvije milijarde dolara Hrvatskoj duguje Crna Gora, a oko osam milijardi Srbija, navodi izvor lista.