Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Grabar-Kitarović o zemljama Jugoistočne Evrope: To što nijesu u EU, odgovornost je i njih i Evropske unije’

Održala je online predavanje na temu demokratije u Evropi te govorila o tome predstavlja li ona model vodstva za svijet.

Bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović bila je juče gošća privatne poslovne škole MCI (Management Center Innsbruck) iz austrijskog grada Innsbrucka.

Održala je online predavanje na temu demokratije u Evropi te govorila o tome predstavlja li ona model vodstva za svijet, prenosi Vecernji.

Osvrnula se na zemlje Jugoistočne Evrope te zašto one nisu članice Evropske unije.

– Proces primanja u Evropsku uniju vrlo je komplikovan. Treba primijeniti pravila u svojoj državi i harmonizovati svoj sistem. To znači ne samo prihvatiti zakone, nego ih i implementirati. Vrlo je komplikovan sistem, neke države rade bolje od drugih. Radimo puno s njima, o našim iskustvima, da izbjegnu greške – navodi.

– Mislim da većina zaslužuje brže napredovati. Zašto nisu u EU? Mislim da je odgovornost zajednička – ustvrdila je.

Govoreći o svojoj karijeri, istakla je kako se politički angažovala podstaknuta okolnostima oko nje.

– Povratkom u Hrvatsku nisam bila zadovoljna onime što sam vidjela. Kandidovala sam se za parlament. Bila sam ministarka kada su se pokrenuli pregovori s Evropskom unijom, bilo je to progresivno vrijeme. Bila sam i u nesuglasicama s osobama iz svoje strane, nisam o tome javno govorila te sam odlučila odstupiti – ispričala je ukratko.

U NATO-u je, kaže, radila u važno vrijeme. Time se osvrnula na rad u Afganistanu te kazala da joj je žao što se danas tamo događa.

– Mijenjali smo stvari – dodala je te se dotakla evropske demokratije.

– Vjerujem u evropsku demokratiju. Prošle dvije godine nisu bile lake zbog pandemije koja je promijenila način na koji živimo. S pandemijom smo vidjeli porast nacionalizma i to sve utiče na vrijednosti Evropske unije, primjera radi solidarnost – kazala je te ustvrdila kako vidi velike prilike za Evropsku uniju.

Navodi kako je u odnosima s drugim državama važno sastajanje uživo koje je zbog pandemije, takođe, otežano i promijenjeno.

– Najveća opasnost za EU i NATO su unutrašnje nesuglasice, one su uvijek korozivne za zajednicu. Vidjeli smo razlike u interpretaciji demokratije, to je jako opasno za Evropsku uniju i njen imidž kao uzora – kaže govoreći o tome je li model evropske demokratije u riziku.

Kao još jednu potencijalnu opasnost koja se u posljednje vrijeme pojavila, istakla je društvene mreže.

– Društveni mediji demokratizovali su prostor, no predstavljaju i opasnost. Preispituju nauku. Vidimo to u debati oko koronavirusa i vakcinacije – navodi.

Prisjetila se postupka pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji te je istakla kako je sam proces bio zahtjevan.

– Kada je Hrvatska htjela pristupiti Evropskoj uniji i borila se za pregovore, podrška Evropskoj uniji je pala i to je bilo vrlo opasno. Kada mijenjate zakon i pravila, vrlo je teško i zbog toga smo trebali podršku ljudi – navodi.

– Kao što smo vidjeli za vrijeme migracija ljudi iz cijelog svijeta, velik broj njih želi doći u Evropsku uniju. Nažalost, ona nema uslove za primiti sve ljude i integrisati ih u društvo i težak je to proces, no to označava njenu privlačnost – navodi.

Složila se s tvrdnjom da društvene mreže nisu najbolji, no da jesu najglasniji argument u raspravama.

– Uticali su na tradicionalne medije, oni predstavljaju najglasniji argument. Kako da to regulišemo, to je veliko pitanje. U privatnom su vlasništvu, no i tradicionalni mediji su pa je regulacija uspješna. Sjetimo se kada je Twitter izbacio Donalda Trumpa. Bilo je pitanje ko je nadležan da to učini, izbaci nekoga iz privatne platforme – navela je te istakla kako će biti važno kako regulisati i vještačku inteligenciju.

– Ona može prouzrokovati fizičku štetu. Ona mijenja način ratovanja. Puno se pitanja otvara – smatra te navodi kako će Evropska unija trebati biti puno agilnija kako bi odgovorila na izazove koji su pred nama.

Na pitanje hoće li ukrajinska kriza imati uticaj na evropsku solidarnost, navodi kako ona može biti katalizator za promjene po pitanju zajedničke odbrane.

– Kada pogledamo pandemiju, prouzrokovala je ekonomske probleme i distanciranje, ali je djelovala kao katalizator procesa. Ovo je možda prilika da vidimo kako funkcionišemo u krizi. NATO-u su trebali mjeseci da interveniše u BiH, a 17 dana da interveniše u Libiju. Ono što je važno, NATO se prilagodio i proces je bio brži. Nadam se da će i EU tako, da će ovo biti poziv na buđenje. Moramo biti spremni braniti se, ali i aktivno raditi na tome kako da se politički kriza riješi – navodi.

Osvrnula se i na odnose sa SAD-om.

– Evropska unija ne može pretpostaviti da je interpretacija odnosa ista i kod SAD-a. Kada je predsjednik Joe Biden izabran, mislim da su svi vidjeli da je EU bila uzbuđena i nadala se novoj eri odnosa. Pandemija je uticala i na to. Realno, znam predsjednika Bidena dugi niz godina, njemu je važno što se događa u Evropi i mislim da je iskreno to što želi unaprijediti odnose. Realno, on se mora usredsrediti na SAD, morao se baviti zdravstvom i ekonomskim posljedicama pandemije – navela je te istakla kako su susreti uživo važni, a da je i na njih pandemija uticala.

Internacionalni summiti su, ističe, važni jer se kroz nekoliko minuta može postići puno toga.  Ponovno se dotakla Afganistana te kazala kako sav posao tamo obavljen nije bio uzaludan.

– Vidjela sam napredak, većina evropskih zemalja bila je razočarana povlačenjem. Ipak, činjenica je da bi ta operacija trebala biti gotova, da Afganistan krene upravljati svojom budućnošću – navodi.

– Mislim da SAD i EU trebaju raditi zajedno, vrijednosti nas spajaju i trebamo ih štiti. Nadam se da će SAD više obraćati pažnju na stranu Europske unije – kaže te navodi kako je optimistična razmišljajući o budućnosti. Transatlantski odnosi znali su biti loši, no poteškoće su se, napominje, uvije uspjele prevladati.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve