Pored ratno-huškačke Rusije, Evropska unija opet je morala da se suoči sa opasnim sukobima između Srbije i Kosova. A i Iran je bio tema sastanka u Briselu, piše DW.
Žozep Borelj spolja djeluje kao smiren i opušten španski političar koji se bavi svim vrstama sukoba u Evropi i svijetu. Na neke od njih, šef spoljne politike EU može da utiče. Na druge, kao što je rat Rusije protiv Ukrajine, samo sa velikim poteškoćama. Borelju je utoliko važnije da makar održi red u sopstvenoj evropskoj kući.
Uveče, u zgradi Savjeta u Briselu, poslije dana punog sastanaka s ministrima spoljnih poslova EU, kada je govorio o Srbiji i Kosovu koje teže članstvu u EU, frustracija najvišeg diplomate bukvalno je mogla da se vidi i čuje: „Nijesmo više voljni da ovo prihvatimo. Ova situacija se mora okončati“, siktao je Borelj u mikrofone u sali za štampu potiskujući bijes.
Razlog: na sjeveru Kosova su navodno srpski separatisti napali vozilo Euleksa, misije EU koja već 14 godina, od jednostranog proglašenja Kosova, sa stotinama advokata, sudija i policajaca pokušava da uspostavi vladavinu prava. Osim toga, na ulicama su viđene naoružane milicije. Srbi su tokom vikenda protestovali, jer su prethodno kosovski službenici uhapsili bivšeg srpskog policajca.
„Savjet ministara spoljnih poslova poziva obje strane da prestanu s provokacijama i nasiljem“, rekao je Žozep Borelj. Evropska unija će poslati još osoblja na Kosovo, ako bude potrebno.
A sve je bilo lijepo u Tirani
Diplomate EU imaju razumijevanja za Boreljovu frustriranost, jer je najnoviji spor između Srbije i Kosova zapravo riješen – prije samo nedjelju dana na slavljeničkom samitu EU i balkanskih država u Tirani. Pritom se radilo o nacionalističkom sporu oko registarskih tablica, nečemu što je strancima teško da razumiju.
Ali, mir kojem je posredovao Žozep Borelj nije dugo trajao. Zato je on u ponedjeljak jasno pozvao na povratak za pregovarački sto, uz EU kao posrednika.
Tajni predlog odboren
Ministri spoljnih poslova EU odobrili su predlog posredovanja, čiji su detalji i dalje tajna, a kako bi se kosovska pitanja konačno razjasnila. Specijalni predstavnik EU za Kosovo pregovaraće o tom predlogu u srijedu u Beogradu i Prištini. Žozep Borelj je tražio odgovore od oba zavađena pijetla, i to prije završetka samita EU u četvrtak.
Obje strane su se postavile u konfrontacionu poziciju: Srbija je zahtijevala da Kfor stacionira srpske policajce na sjeveru Kosova. U ime UN, 24 godine nakon završetka rata na Kosovu, NATO je tamo i dalje na terenu sa 3.500 vojnika.
Kosovska predsjednica Vjosa Osmani otkazala je planirane lokalne izbore na sjeveru Kosova, koje su Srbi željeli da bojkotuju. Ona je na samitu u Tirani prošle nedjelje najavila da želi da do kraja godine podnese zahtjev za članstvo u EU. Pitanje je da li se to trenutno sviđa Žozepu Borelju. Srbija pregovara o pristupanju već osam godina.
Rusija se oglasila o Kosovu
Da stvar bude gora, o sporu na Kosovu oglasila se i Rusija. Kremlj je tražio da se poštuju interesi savezničkih Srba na Kosovu. Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, optužila je EU i SAD da su odgovorne za pogoršanje bezbjednosne situacije.
To je podsjetilo ministre spoljnih poslova EU da mnogi posmatrači Srbiju vide kao neku vrstu „ruske podmornice“ u konvoju EU. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbija da prihvati sankcije EU protiv Rusije, iako bi Srbija, kandidatkinja za članstvo, morala da uskladi svoju spoljnu politiku sa Unijom.