Europoslanici su u izvještaju o saradnji u borbi protiv organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu istakli da su borba protiv organizovanog kriminala i napredak na putu ka EU međusobno uslovljeni procesi, pozvavši na ubrzanje procesa integracije.
Oni su pozvali vlade u regionu da znatno pojačaju reformske napore, posebno u oblastima vladavine prava i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju iz Evropskog parlamenta.
EU bi trebalo, prema europoslanicima, da podrži te napore kroz finansijsku pomoć i praktičnu saradnju.
U izvještaju, koji je usvojio Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta sa 60 glasova „za“, četiri „protiv“ i šest uzdržanih, navodi se da su zemlje Zapadnog Balkana porijeklo, ishodište i tranzitna zona za trgovinu ljudima, a predstavljaju i tranzitni koridor za migrante i izbjeglice, kao i lokaciju za pranje novca i trgovinu oružjem.
Međutim, istakli su europarlamentarci, borba protiv organizovanog kriminala i eurointegracije su dva međusobno uslovljena procesa, navodeći da treba ubrzati proces integracija. U tom kontekstu, naveli su, izolacija podstiče kriminalne aktivnosti, te su pozvali Evropski savjet da odobri liberalizaciju viza za Kosovo, i to bez daljeg odlaganja.
Glavni faktori koji Zapadni Balkan čine društveno ranjivim, navodi se u izvještaju, su nedostatak mogućnosti zapošljavanja, korupcija, dezinformisanost, elementi zarobljene države, neravnopravnost i strana miješanja iz nedemokratskih režima poput Rusije i Kine.
Nedostatak političke volje za borbu protiv organizovanog kriminala
Konstatuje se i da postoji nedostatak stvarne političke volje lokalnih političkih elita za borbu protiv organizovanog kriminala, i poručuje da europoslanici žele da zapadnobalkanske zemlje u potpunosti riješe nedostatke njihovih pravosudnih sistema, uključujući i trajanje sudskih postupaka.
Svjesni izvještaja i optužbi o povezanosti političkih figura na visokom nivou i organizovanih kriminalnih grupa, europarlamentarci su istakli neophodnost iskorjenjivanja tih veza kroz jasne antikorupcijske mjere i efikasno krivično gonjenje slučajeva korupcije na visokom nivou.
Veza između organizovanog kriminala, politike i biznisa postojala je i prije raspada bivše Jugoslavije i nastavila se sve do kraja konflikata devedesetih godina, ukazuju europoslanici i osuđuju očigledan nedostatak volje odgovornih vlasti u regionu da otvore arhive bivše Jugoslavije, kao i da se dosijei vrate vladama novonoastalih zemalja, ukoliko ih žele.
Europoslanici, takođe, ističu da je za zapadnoevropske zemlje važno da sarađuju i dijele obavještajne podatke sa zemljama članicama EU i međunarodnim partnerima, uključujući SAD, Kanadu, Britaniju, ali i organizacije poput NATO, Savjet Evrope, Grupa zemalja protiv korupcije (GRECO), OEBS i Kancelarija UN za drogu i kriminal.
Izvještaj pozdravlja zaključke ugovora o saradnji između Agencije EU za saradnju u krivičnom pravu (Eurojust) i vlada Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije, kao i ovlašćenje da se otvore pregovori sa BiH. Europarlamentarci pozivaju Evropski savjet da što prije donese odluku o otvaranju sličnih pregovora sa Kosovom.
„Organizovani kriminal urušava povjerenje građana u njihove javne institucije i povjerenje jednih u druge. Zato je to glavna prepreka naporima društava na Zapadnom Balkanu da razvijaju svoje države i ekonomije. EU ne smije da koristi organizovani kriminal kao izgovor za odlaganje procesa integracija, već treba da bude uz ljude sa Zapadnog Balkana u njihovoj borbi protiv organizovanog kriminala“, kazao je izvjestilac Lukas Mandi.