Utorak, 24 Maja, 2022
Rubrika:

ESKOBAR NAJAVIO INTENZIVNIJI AMERIČKI ANGAŽMAN: “Sankcije važno sredstvo u stabilizaciji Balkana, biće ih još”

Komentarišući izbore u aprilu u Srbiji, Escobar je rekao da bi vlada trebala obezbijediti sve uslove da oni budu slobodni i fer, i naglasio da je činjenica da su privatni mediji naklonjeni vlastima. Američki diplomata najavio je i intenzivniji američki angažman u regionu u narednom periodu.

Sankcije nisu primarno sredstvo američkog angažmana u regionu Zapadnog Balkana, ali imaju efekta i biće ih još, kaže u intervjuu za Glas Amerike zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik za region Gabriel Escobar, uz ocjenu da je korupcija glavni problem na Balkanu.

Komentarišući izbore u aprilu u Srbiji, Escobar je rekao da bi vlada trebala obezbijediti sve uslove da oni budu slobodni i fer, i naglasio da je činjenica da su privatni mediji naklonjeni vlastima. Američki diplomata najavio je i intenzivniji američki angažman u regionu u narednom periodu.

Glas AmerikeU četvrtak se obilježava godišnjica inauguracije predsjednika Joea Bidena. Koje je promjene donijela protekla godina u kontekstu američke politike i angažmana u regionu Zapadnog Balkana?

Eskobar: Nije donijela značajnu promjenu politike, jer se naša politika i naš angažman na Zapadnom Balkanu tradicionalno odnose na multietničko pomirenje i integraciju u Evropsku uniju. Dakle, u tom pogledu politika je bila veoma konzistentna posljednje četiri administracije. Ono što mogu da kažem da se malo promijenilo jeste obim pažnje koju Zapadni Balkan dobija u ovoj administraciji. Dakle, postoji obnovljeni napor da se ponovo angažujemo na svim mehanizmima koji su bili uspješni, a to je da se ojača Dejton, da se podrži i obnovi dijalog između Srbije i Kosova, i da blisko sarađujemo sa našim partnerima iz NATO-a, kako bi se osiguralo da mogu da ispune svoje NATO obaveze. I rekao bih da smo u većini toga bili veoma uspješni.

Glas AmerikeU jednom od vaših ranijih komentara rekli ste da se sadašnja administracija razlikuje od prethodnih, jer želi da se promjene u regionu dešavaju brže. Da li ste nezadovoljni nedostatkom vidljivijeg napretka u zemljama Zapadnog Balkana protekle godine?

Eskobar: Moram da kažem da nije da druge administracije nisu htjele promjene i da nisu željele brzu reformu. Jesmo. Ono što je ova administracija uspjela jeste da traži nova sredstva i nove partnere. Dakle, da, malo je frustrirajuće što s jedne strane nije bilo daljeg napretka u evropskim integracijama, što mnoge zemlje nisu dalje odmakle u sprovođenju reformi, posebno u suzbijanju korupcije, za koju bih rekao da je najveći izazov na Zapadnom Balkanu. Međutim, moram da kažem da imamo veoma dobre partnere u regionu i vlade koje su posvećene ovom programu evropskih integracija, borbi protiv korupcije i produbljivanju veza sa susjedima.

Glas Amerike: Ali imajući u vidu to nezadovoljstvo koje ste pomenuli zbog nedostatka napretka, da li planirate da prilagodite svoj pristup rješavanju tih izazova, kako bi ste osigurali da postoji brži napredak?

Eskobar: Odgovor na to je – da. Željeli bismo da u to uložimo malo više političke energije. I ne samo mi, zato što ono što radimo, radimo u dogovoru sa našim evropskim saveznicima. Mislim da su i oni pomalo frustrirani. Međutim, ovo je zajednički proces. Proces saradnje. I kao što sam ranije rekao, postoje lideri i vlade u regionu koji su veoma zainteresovani i da se približe Evropi i Sjedinjenim Državama.

Glas Amerike: Kada kažete da to zahtijeva više političke energije, da li to znači da će Sjedinjene Države da intenziviraju svoj angažman u narednom periodu i na koji način?

Eskobar: Definitivno. Jedna od stvari koje bih želio da vidim, bilateralno sa mnogim zemljama, jeste dublji strateški dijalog i diskusiju ne samo o političkim i bezbjednosnim pitanjima već i o ekonomskim, kulturnim i obrazovnim. Međutim, ono što bih želio da vidim svugdje, a što već vidimo, jeste da se svi elementi američke vlade angažuju na Zapadnom Balkanu, da bi utvrdili gdje možemo da napredujemo.

Glas AmerikaKoja su to pitanja koja vas danas najviše zabrinjavaju na Balkanu? Koje vas to zemlje najviše brinu?

Eskobar: Rekao bih da postoje neke velike uspješne priče. Priča o bivšoj Jugoslaviji je uspješna. Ako pogledate sedam zemalja koje su činile Jugoslaviju, dvije su u Evropskoj uniji, četiri su u NATO-a. A na Zapadnom Balkanu, tri su u NATO-u, a četiri ostvaruju solidan napredak ka ulasku u Evropsku uniju. Međutim, postoji jedna prepreka koja predstavlja izazov – to je korupcija. Korupcija je zaista razlog zbog kojeg mnoge zemlje nisu ostvarile veći napredak. To je također razlog što dijelovi regiona imaju demografske probleme. Tako da moram da budem iskren, kad god sretnem ljude u dijaspori, veliki broj ljudi koji napuštaju region ne odlaze zbog etničkih problema. Ne odlaze jer ne žele da žive u multietničkim državama. Odlaze jer nemaju priliku za adekvatnu ekonomsku budućnost bez koruptivnih veza. Dakle, to je problem broj jedan sa kojim se Balkan suočava i također najveći izazov za dovođenje stranih direktnih investicija u region.

“Sankcije imaju efekta”

Glas Amerike: Jedno od sredstava koje je američka administracija koristila tokom protekle godine u borbi protiv korupcije su sankcije protiv Milorada Dodika, člana predsjedništva BIH i još dvojice bosanskih zvaničnika, zatim protiv Milana Radoičića i Zvonka Veselinovića na Kosovu. Da li će se na spisku sankcionisanih naći još zvaničnika, političara i njihovih saradnika iz regiona?

Escobar: Kao što sam ranije rekao, ne želim da ljudi misle da se Sjedinjene Države angažuju u regionu prvenstveno kroz sankcije. Imamo mnogo mogućnosti da unaprijedimo agendu naših partnera, da unaprijedimo agendu ljudi koji zaista zastupaju težnje svojih naroda. Rekao bih da je u velikoj mjeri težnja tih ljudi da žive u zemljama koje su oslobođene korupcije i približavaju se Evropi. To je ono što ljudi u regionu u velikoj mjeri žele.

Međutim, ova administracija je veoma posvećena borbi protiv korupcije i jedno od sredstava u toj borbi su ove sankcije. I mogu reći DA, bit će ih još, ali to neće biti primarno sredstvo našeg angažmana. Uz to, takođe moram pojasnimti da ove sankcije nisu usmjerene na zemlje. Nisu usmjerene na određene narode. Usmjerene su na pojedince koji su duboko umiješani u korupciju.

Glas Amerike: A kada kažete da će ih biti još, da li se to odnosi na Srbiju, Crnu Goru, sve zemlje Zapadnog Balkana?

Eskobar: Da, riječ je o svim zemljama Zapadnog Balkana. Ali rekao bih i da je ova administracija posvećena korištenju drugih sredstava, uključujući i globalni Magnitski zakon protiv ljudi širom svijeta koji su uključeni u kriminalne aktivnosti i korupciju.

Glas Amerike: Koliko politika sankcija može biti efikasna? Dodik im i dalje prkosi, dok njegov saveznik u regionu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da ih Srbija neće ni sprovoditi. Koliko onda one mogu biti efikasne u postizanju onoga što SAD žele?

Eskobar: Rekao bih da su one bile važno sredstvo u stabilizaciji regiona i mogu vam reći da imaju efekta.

Glas Amerike: A kakvu vrstu efekta, recimo u Dodikovom slučaju?

Eskobar: Ne mogu i ne želim da komentarišem pojedinosti. I ne mogu da govorim o detaljima našeg diplomatskog angažmana sa raznim ljudima u regionu. Mogu vam reći da sankcije sprečavaju ljude da prebacuju novac. Sprečavaju i dovode do zatvaranja offshore kompanija preko kojih se prenosi novac, posebno javna sredstva, kroz netransparentne procese od kojih koristi ima veoma mali broj ljudi. Dakle, ove sankcije se zaista odnose na korupciju i to je način na koji ih treba posmatrati. Cilj nam je da zaustavimo finansiranje korumpiranih pojedinaca i entiteta.

Glas AmerikeEvropska unija još nije uvela sankcije Dodiku, neki članovi Evropskog parlamenta čak žele kazniti evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija zbog navodne podrške Dodiku. Da li taj izostanak jednstvenog stava u Evropskoj uniji, ne samo u pogledu sankcija, već i same politike proširenje, utiče na efikasnost politike SAD-a na Balkanu, s obzirom na to da Washington insistira na koordinaciji sa Briselom u tom pogledu?

Eskobar: Prije svega moram da kažem da u najvažnijem dijelu imamo zajednički stav sa našim evropskim partnerima. Identično vidimo probleme, izazove i put naprijed. Dakle, sve što smo uradili na Balkanu, sve što je bilo uspješno, urađeno je u saradnji sa našim evropskim partnerima. Pored toga, veoma je teško razdvojiti novac evropskih i američkih banaka. Sve su to multinacionalne banke, sve zapadne banke su multinacionalne, tako da i naše sankcije imaju efekta u tom pravcu. Međutim, takođe mogu da kažem da se u Evropskoj uniji vode intenzivni razgovori o tome šta oni mogu da ponude, da takođe upotpune naše mjere. Tako da se radujem tome. Veoma blisko sarađujemo. Svakodnevno se konsultujemo i uvjeren sam da ćemo biti snaga stabilnosti u regionu.

“Činjenica je da su privatni mediji u Srbiji naklonjeni vlastima”

Glas Amerike: Kada govorimo o narednom periodu, u Srbiji se u aprilu održavaju parlamentarni, predsjednički i izbori u Beogradu. Opozicija je najavila da će učestvovati, iako smatra da nema uslova za slobodne i poštene izbore. Kakav je stav SAD-a po tom pitanju? Da li smatrate da postoje uslovi za slobodne i fer izbore u Srbiji, posebno uzimajući u obzir situaciju u medijima?

Eskobar: Jasno smo stavili do znanja vlastima u Srbiji da opozicija treba da ima sva prava da slobodno učestvuje na izborima. Takođe smo jasno saopćili opoziciji da ne podržavamo bojkot. Ne vjerujemo da su bojkoti efikasno političko sredstvo. Ljudi bi trebali bitiu mogućnosti da biraju između raznih opcija i iz raznih razloga za lidere svoje zemlje i zato opozicija ne treba da bojkotuje.

Najnovije

Savez drvoprerađivača: Joković da stane na kraj višegodišnjim kriminalnim radnjama u šumarstvu

Savez drvoprerađivača Crne Gore pozvao je ministra poljoprivrede, šumarstva i vodprivrede, Vladimira Jokovića, da stane na kraj visegodišnjim kriminalnim radnjama u šumarstvu, koje, kako...

Krivokapić sa Al Hantoulijem: Crna Gora i Palestina njeguju tradicionalno prijateljske odnose

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ranko Krivokapić primio je u posjetu ambasadora Države Palestine u Crnoj Gori, Rabija Al Hantoulija, saopšteno je iz tog resora. “Sagovornici su izrazili zadovoljstvo...

Radulović karijeru nastavlja u Mađarskoj

Srđan Radulović, poznati crnogorski košarkaški stručnjak, naredne sezone biće u Mađarskoj. Radulović je postigao dogovor sa čelnicima Šoprona, aktuelnog prvaka Evrope, gdje će imati dvostruku...

Stoltenberg: Rat u Ukrajini dokaz – poslovanje s Rusijom i Kinom rizik po Zapad

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da rat u Ukrajini predstavlja dokaz da poslovanje sa autoritarnim vlastima Rusije ili Kine predstavlja rizik po...

UŽIVO Žestoke borbe na istoku Ukrajine, traži se riješenje za izvoz žitarica

Danas je 90. dan rata u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Rusija vodi "totalni rat" protiv njegove zemlje što uključuje nanošenje...

Najčitanije

Povezano

Bilčik: Ukrajnici se bore i za evropsku budućnost Zapadnog Balkana, EU očekuje da se zemlje koje teže članstvu priključe sankcijama

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik izjavio je da EU očekuje da se sve zemlje koje teže članstvu u Uniji pridruže sankcijama protiv Rusije i...

Sankcije Rusiji otvorile vrata turistima iz Zapadne Evrope

Predsezona je počela ove godine već u martu. Sagovornici Pobjede kažu da su se plašili da će sezona biti loša zbog rata u Ukrajini,...

EU: Politički i bezbjednosno priključiti Zapadni Balkan, ubrzati put ka članstvu

Zamisli i predlozi za “političku”, “geopolitičku evropsku zajednicu” kao ključni cilj imaju da se Zapadni Balkan, Ukrajina, Gruzija i Moldavija, politički i bezbjednosno priključe...

Abazović sa Varheljijem u Briselu: Raduje nas spremnost EU da ekonomski i infrastrukturno pomogne razvoj CG i ZB

Raduje nas spremnost EU da ekonomski i infrastrukturno pomogne razvoj Crne Gore i Zapadnog Balkana, kroz Ekonomsko-investicioni plan za Zapadni Balkan, istakao je premijer...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve