Esad Zgodić o svom bivšem studentu: Abazović nije ljigavi konvertit koji će prodati ideje za ministarsko mjesto, on je romantik otmenih manira

Već je poznato da je lider crnogorske partije URA Dritan Abazović sarajevski student. Profesor u toku studija, a kasnije i mentor na magistarskom i doktorskom studiju bio mu je ugledni sarajevski profesor Esad Zgodić, koji je za Oslobođenje podijelio svoja iskustva i razmišljanja o crnogorskom političaru u čijim je rukama trenutno formiranje vlasti u toj državi.

– Dritan Abazović se na prvoj godini prvi javio da polaže ispit i briljirao je na tom ispitu. Kako ja uvijek imam empatiju prema inteligentnim, vrijednim i obrazovanim studentima, mi smo se kasnije dosta zbližili kao profesor i student i družili se u privatnom životu. Uvijek me je fasciniralo kod njega što je, iako je došao iz jedne male sredine, Ulcinja, imao kultivirane, građanske, otmjene, elegantne manire u ponašanju i načinu govora. To je govor koji ne zna za povišene tonove, za galamu. Dritan je po brojnim svojim svojstvima imao sve predispozicije da se razvije u jednog dobrog naučnika, poltiologa, filozofa… Ja osobno, tadašnji dekan i druge moje kolege smo ga molili i nudili mu da ostane asistent na fakultetu, da bude moj aisistent, ali on se odlučio za drugi put, prisjeća se Zgodić.

Poziv iz Ministarstva

Kako kaže, nikada mu nije zamjerio što je odbio jednu ovakvu ponudu, razumijevajući Dritanova nastojanja da naučeno na fakultetu primijeni u svakodnevnom životu, odnosno u politici.

– Uvijek sam mu govorio da mi je žao što se nije odlučio da se bavi akademskom i naučnom karijerom, da se razvija kao naučnik. Upozoravao sam ga da taj put bavljenja lokalnom politikom nije pravi izbor za njega. Kad je odbio da ostane asistent imao je u vidu jedan drugi motiv. Naime, dobio je poziv da se zaposli u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore. To ga je privuklo i počeo je da radi u tom ministarstvu. Međutim, nakon nekog kratkog vremena dobio je ultimatum da se učlani ili u DPS Mila Đukanovića ili u neku albansku partiju. On je to odbio. Nije htio da se učlanjuje ni u jednu od tih parija, nakon čega je bio eliminisan iz Ministarstva vanjskih poslova. Nakon toga se vratio u Ulcinj i počeo da se bavi politikom. To jasno govori o njegovom integritetu i čvrstom karakteru, ističe Zgodić.

Osim “otkaza” u Ministarstvu vanjskih poslova, Driton Abazović je ranije imao problema i prilikom odbrane doktorske disertacije.

– Kada je riječ o njegovom doktoratu, on govori o problemu svjetskog ethosa, odnosno da li je moguće osmisliti svjetsku etiku koja bi bila u osnovi odnosa između ljudi, naroda i država u cijelom svijetu. On je taj doktorat napisao u Crnoj Gori. Mentor mu je bio čuveni profesor Čupić iz Beograda. Kad je završio doktorat, onda su mu na Univerzitetu u Podgorici počeli praviti probleme, odnosno na sve moguće načine su ga blokirali, postavljajući neke izvanredne uslove. Zbog toga je on izgubio nekoliko godina u tim blokadama, da bi na kraju došao kod mene i pitao da li taj doktorat može prijaviti kod nas. Ja sam to prihvatio, ali kao mentor nisam ga mogao prihvatiti onakvog kakav je napisan u Crnoj Gori. Dritan je morao da položi razliku ispita na doktorskim studijima i na moju intervenciju da preradi svoj doktorat, tako da je puno truda uložio da okonča svoje doktorske studije, ispričao nam je profesor Zgodić.

Ističe kako već godinama Dritan Abazović, kao svoj politički cilj, ima rušenje režima Mila Đukanovića.

Rušenje Đukanovića

– Zadnjih sedam do osam godina, pri svakom susretu sa Dritanom sam imao ozbiljne polemike s nekim njegovim političkim stajalištima. On je bio fiksiran na detronizaciju režima Mila Đukanovića i DPS-a. Nisam se slagao s tim i stalno sam ga upozoravao: “Abazoviću, ako se, nakon rušenja Đukanovića, vlasti dočepaju mahniti, sumanuti protucrnogorski nacionalisti iz Narodnog fronta i drugih velikosrpskih političkih opcija, oni će vam razvaliti i destruirati državu”. To sam mu govorio dok je još sa drugom opozicijom sudjelovao u bojkotu crnogorskog parlamenta. Do sada je 30 godina Đukanović sa svojom partijom i saveznicima bio stub ne samo sticanja nezavisnosti Crne Gore, nego i očuvanja njenog suvereniteta, ulaska u NATO… Dritan nikada nije uvažavao ovo što ja kažem. On je bio uvjeren da je prava alternativa za Crnu Goru oslobođenje ispod autokratskog i, kako on kaže, kriminalnog i mafijaškog režima. Sada će se pokazati u kakvom odnosu stoji sloboda od autokratije, kleptokratije, mafiokratije, vladavine kriminala na jednoj strani i na drugoj strani sloboda za nacionaliste, kleronacionaliste i fanatike različitih vrsta. Pitanje je da li se bezbolno, bez dramatičnih potresa, mogu prevazići jednostranosti između te dvije slobode. To su velika iskušenja pred kojima se nalazi i sam Dritan, s obzirom na poziciju u kojoj se nalazi. Vjerujem da, kao čovjek od identiteta, može naći najrazumnije rješenje, rekao nam je Zgodić.

Prema riječima profesora Zgodića, Dritan Abazović je još za vrijeme redovnog i magistarskih studija bio ličnost posebnog karaktera. Takođe vjeruje da je i danas zadržao svoja tadašnja uvjerenja.

– On je bio student koji se nije bavio provincijalnim, malograđanskim iskustvima i problemima, nego se zanimao za ono što pripada vrijednostima čovječanstva. Naprimjer, njegova magistarska teza se bavi problemom kosmopolitizma u kontekstu svijeta sagrađenog od nacionalnih država. Njegova doktorska disertacija se bavila problemom takozvanog svjetskog ethosa. On je bio opsjednut mogućnošću da teorijski dokazuje kako je moguće odnose između ljudi, naroda i država izgraditi na svjetskoj etici koja bi uključivala religijske, ali i svjetovne i sekularne etičke vrijednosti. Budući da sam mu bio mentor i na magistarskoj radnji i na doktorskoj disertaciji, bio sam dosta skeptičan prema tom njegovom romantizmu, odnosno prema zagovoranju idealpolitike, odnosno moralpolitike, jer sam više bio sklon uvažavanju neke tvrde realpolitičke stvarnosti. Međutim, on je ostao konzistentan, vjeran svojim univerzalističkim i proevropskim vrijednostima. Vjerujem da će Dritan Abazović, mada se sada nalazi u jednoj gotovo užasno nemogućoj situaciji, ostati vjeran svom filozofskom integritetu, svojim univerzalnim etičkim vrijednostima i što je najvažnije, da će ostati konzistentan u percepciji i odbrani, kako sam kaže, proevropskih vrijednosti i situiranja crnogorske politike u proevropsku političku perspektivu, kazao je Zgodić.

Državotvorno djelovanje

Profesor Zgodić je uvjeren kako će Dritan Abazović, u svom djelovanju, znati praviti razliku između partijskog i državotvornog načina razmišljanja.

– On jasno razlikuje što je partijski rezon, pogotovo kad je partija u opoziciji, i kako se taj rezon transformiše u državni način mišljenja kada partija preuzima upravljanje državom. Koliko sam ja vidio iz njegovih razgovora, on je vrlo svjestan ovih razlika o kojima govorim i zaključio sam, bar na osnovu razgovora koje je imao s novinarima, da je on čovjek koji zna državno logički da misli i da mu je u politici trenutno primaran interes države Crne Gore, a da su partikularne logike partija nešto što se može trenutno suspendovatii i amortizovati. S druge strane, on je opsjednut sticanjem slobode, za koju misli da se može ostvariti detronizacijom režima Đukanovića. Nisam baš siguran da Dritan i njegovi sljedbenici mogu, ili da su bar do sada razumjeli, da ta sloboda koju su, navodno, oni stekli pobjedom na izborima, da je to istinska, stvarna sloboda. Pokazalo se, zapravo, da je to sloboda za fanatizirane klerike, ratoborne mizantropske nacionaliste i fanatike raznih orjentacija, dodao je Zgodić.

Misli kako Dritan Abazović neće ni pokušavati “evropeizirati” crnogorsku opoziciju, koja se sastoji od nacionalnih i nacionalističkih stranaka.

–  On misli, jednostavno, iskoristiti svoju poziciju, koja se u teorijama partija naziva pivot pozicijom, ili kako se danas koristi termin, ima poziciju sa ucjenjivačkim potencijalom. U ovakvoj poziciji on uvijek može na izvjestan način oblikovati državnu politiku Crne Gore, i unutarnju i vanjsku, a ukoliko se pokaže da to nije moguće, on je uvijek u situaciji da napravi jednu vrstu pat pozicije. Neću reći da je sada to trebao napraviti, ali uvijek ima pred sobom mogućnost da se ne prikloni ni desničarima, nacionalistima, klericima…, a da se ne prikloni ni Đukanoviću. Na taj način bi stvorio jednu pat-poziciju, gdje se ne bi mogao konstituisati Parlament, Vlada se ne bi mogla formirati i nakon tri mjeseca raspisuju se novi izbori, pa će se vidjeti šta će biti. Ima on nekog manevarskog prostora, ali siguran sam, znajući Dritana i njegov dosadašnji politički aktivitet, da mu ne pada na pamet da pravi paktove, ili da daje koncesije bilo kojem nacionalizmu, klerikalnom fanatizmu, bilo kojoj protucrnogorskoj političkoj opciji. Ja sam uvjeren da su te izmišljotine i priče da je u nekom aranžmanu sa kreatorima velikosrpske politike besmislice. Vjerujem da je on čovjek integriteta, jake ličnosti, jakog identiteta i da ne pripada onima koji bi kao ljigavi konvertiti, za neko ministarsko mjesto, prodali svoje političke ideje i vrijednosti, smatra Zgodić.

Poziv u Crnu Goru

Pitali smo ga i da li se čuo sa svojim bivšim studentom nakon izbora u Crnoj Gori.

– Jedan moj bivši asistent mu je poslao poruku da mi se javi ako može i ako može, ali nije se do sada javio. Međutim, ne ljutim se, budući da znam da je sada opsjednut sa svih mogućih strana, sa beskrajnim komentarima, napadima, odbranama, šikaniranjima…, tako da mu ja u tom smislu ne zamjeram, zaključio je Zgodić.