Berlinski zapadnobalkanski samit završio se, kako se i očekivalo, bez konkretnog približavanja Srbije i Prištine. Ali dijalog se nastavlja i to je već veliki uspjeh domaćina Angele Merkel i Emanuela Makrona.
Iako su se neki ponadali da bi gotovo dvosatno produženje sastanka i radne večere učesnika sastanka na vrhu zemalja zapadnog Balkana i Evropske unije u kancelarskom uredu moglo okončati nekim konkretnijim rezultatom, senzacije u ponedjeljak uveče u Berlinu nije bilo: glavni razlog ovog vanrednog susreta, pomjeranje pregovora između Srbie i Kosova s mrtve tačke, ostaje i dalje otvoren.
Različiti pogledi
„Bilo je nekoliko ideja, međutim u ovom trenutku se nijesu približili stavovi po pitanju ukidanja kosovskih carina, a ni Beograd nije pokazao spremnost da načini neki korak koji bi u ovoj fazi vodio prema priznanju”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković koji je na samitu, pored domaćina, njemačke kancelarka Angele Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, i predstavnika Slovenije, zastupao stavove EU.
I dok je Plenković delovao zadovoljno što je u sklopu sastanaka uspio da predstavi i prioritete Hrvatske tokom predsjedavanja Evropskim savjetom sljedeće godine u čijem središtu je upravo stabilizacija i rješavanje problema na zapadnom Balkanu, nekoliko stotina metara dalje, preko puta kancelarskog ureda, atmosfera je bila mnogo mračnija i dramatičnija.
Vučićeva kritika Zvizdića
Tamo je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iznosio svoje viđenje susreta u Berlinu. A ono bi na prvi pogled moglo glasiti kao „svi protiv Srbije”. Vučić je ponovno primetio kako je Srbija jedina učesnica zapadnobalkanskog samita koja nije priznala Kosovo pa je već samim tim odnosom bila u nezavidnom položaju.
U prisustvu premijerke Ane Brnabić, Vučić je, pored kritike Albanije i Kosova koje su iznijele svoje, Srbiji dijametralno suprotno, viđenje situacije u odnosima između Beograda i Prištine, iznio i svoje duboko razočaranje ponašanjem Makedonije, a posebno Bosne i Hercegovine i njezinog predstavnika u Berlinu, predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića.
I dok je Vučić premijeru Makedonije Zoranu Zaevu zamjerio to što je pokušavao pronaći opravdanje za kosovske takse u srpskoj blokadi članstva Kosova u Interpolu, Zvizdiću je zamjerao to što je boravak u Berlinu iskoristio za bacanje drvlja i kamenja na Republiku Srpsku. Svoje viđenje dinamike susreta bosanskohercegovački premijer iznijeće tek nakon dolaska u Sarajevu u toku dana. On u Berlinu nije davao izjave.
Ipak uravnotežena atmosfera
No u isto vrijeme Vučić je pohvalio „korektni odnos” Hrvatske i Slovenije prema Srbiji na sastanku. Kao i Crne Gore, „usprkos tome što je priznala Kosovo”. Srpski predsjednik je bio i pun pohvale na račun domaćina skupa u Berlinu, njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
I tako na kraju ispada da ipak nije sve tako crno i da Srbija u Berlin nije išla na diplomatsku giljotinu. Većina učesnika je, kako kaže Vučić, osudila i kosovske carine. Kancelarka Merkel je ovo pitanje u izjavi uoči samita čak istaknula kao i glavni problem blokade pregovora.
Nastavak dijaloga je uspjeh sam po sebi
„Na sastanku se moglo čuti veliko ‘da’ evropskoj perspektivi svih prisutnih zemalja. I moglo se čuti jedno veliko ‚da’ želji za nastavak dijaloga koji bi vodio deblokadi pregovora”, rekao je Plenković.
To se konkretno manifestuje u već dogovorenom drugom susretu ove vrste koji bi u manjem formatu trebalo da se održi u Parizu početkom juna. Nekoliko dana nakon toga u poljskom Poznanu se nastavljaju susreti u sklopu Berlinskog procesa.
Ako se tome dodaju i najave da će Hrvatska pitanje zapadnog Balkana staviti visoko na svoju agendu tokom predsedavanja Evropskim savjetom, onda se može zaključiti kako zapadnobalkanska diplomatija radi punom parom.
Čak je i Vučić na kraju zaključio da je najvažnije da se dijalog nastavlja. Dinamika u zapadnobalkanskom procesu, što je bio i deklarisani glavni cilj ovog susreta, je postignuta.