Utorak, 23 Aprila, 2024
Rubrika:

DW: U Njemačkoj sve više radnika sa Balkana

Nakon što su zemlje Zapadnog Balkana 2014. i 2015. godine proglašene za tzv. zemlje sigurnog porijekla, njihovim građanima postalo je teže da dobiju humanitarne dozvole za boravak u Njemačkoj (npr. azil), i to je ono što je migraciju u cilju zapošljavanja učinilo održivijom opcijom. Takođe, od 2016. godine, državljanima tih zemalja olakšan je pristup njemačkom tržištu rada

Njemački Savezni zavod za statistiku (Destatis) saopštava da je tokom prošle godine za 20 odsto porastao broj ljudi iz zemalja van EU koji rade u Njemačkoj.

Istraživanje je pokazalo sljedeće:

• Broj ljudi koji nijesu državljani EU, a imaju radnu dozvolu u Njemačkoj povećao se sa 217.000 u 2017. godini na 266.000 u 2018.

• Ovo je treća godina zaredom da taj broj raste za 20 odsto.

• Većina tih ljudi je iz Indije (12%), Kine (9%), Bosne i Hercegovine (8%) i Sjedinjenih Američkih Država (7%).

• Oni u prosjeku imaju 35 godina, a više od dvije trećine su muškarci.

• Više od 80 odsto njima ima privremenu radnu dozvolu, a samo 17 procenata trajnu, koja im omogućava da u Njemačkoj ostanu na neodređeno vrijeme.

Veliki priliv sa Zapadnog Balkana

Statistički zavod prenosi da je njih gotovo 25 odsto sa Zapadnog Balkana, odnosno iz Albanije, Crne Gore, sa Kosova, iz Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine. U 2015. bilo ih je samo oko 9 procenata.

Nakon što su zemlje Zapadnog Balkana 2014. i 2015. godine proglašene za tzv. zemlje sigurnog porijekla, njihovim građanima postalo je teže da dobiju humanitarne dozvole za boravak u Njemačkoj (npr. azil), i to je ono što je migraciju u cilju zapošljavanja učinilo održivijom opcijom. Takođe, od 2016, državljanima tih zemalja olakšan je pristup njemačkom tržištu rada.

Posebna kategorija

Zavod za statistiku naglašava da se državljani zemalja koje nijesu članice EU, a imaju radnu dozvolu, ne bilježe u kategoriji ukupan broj stranaca na njemačkom tržištu rada. Pod tom kategorijom se inače vode državljani zemalja EU, tj. oni koji mogu bez dozvole da žive i rade u bilo kojoj državi-članici, ali recimo i oni strani državljani registrovani u Centralnom registru stranaca (AZR) na osnovu nekih drugih boravišnih dozvola koje im takođe daju mogućnost da se zaposle – na primer izbjeglice.

Njemačka vlada je krajem 2018. usvojila nove zakone u cilju popunjavanja velikih nedostataka na tržištu kvalifikovane radne snage. Te promjene podrazumijevaju da je sada za kvalifikovane radnike, uključujući i one koji nijesu iz EU, lakše da se presele u Njemačku, pogotovo ako je reč o deficitarnim zanimanjima.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve