Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

DW: Srbija – osnova za konflikt je postavljena

S jedne strane zaglušujuća buka „totalne propagande“ autokratske vlasti. S druge, opozicija koja na paradoksalan način preuzima režimsku konfliktnu matricu. Da li društvo u Srbiji srlja u unutrašnji konflikt?

S jedne strane zaglušujuća buka „totalne propagande“ autokratske vlasti. S druge, opozicija koja na paradoksalan način preuzima režimsku konfliktnu matricu. Da li društvo u Srbiji srlja u unutrašnji konflikt?

foto DW/S. Kljajić

„Teško je procijeniti koliki je potencijal za unutrašnji društveni konflikt, jer on zavisi od mnogo faktora, ali osnova je postavljena i ona se ogleda u komunikacijskom raspolućivanju društva“, kaže za DW komunikološkinja Jelena Kleut, profesorka na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

Prema njenim riječima, s jedne strane je snažna, planirana i strogo kontrolisana „medijska strategija“ vladajuće stranke. Ona počiva na kupovini medija i „upumpavanju“ državnog novca u medije preko projektnog sufinansiranja sadržaja i na druge nedozvoljene načine.

„Ti mediji potom postaju dio propagandne mašine koja javnost plaši ratovima, spoljašnjim i unutrašnjim neprijateljima, a kao jedino rješenje za te lažne prijetnje nudi predsjednika Vučića. S druge strane, opoziciona sfera u cjelosti je fokusirana na Vučića i stičem utisak da se i tu javlja jedna totalizujuća ideja koja bi se danas mogla sažeti u sintagmi: ’Ko nije za bojkot, taj je za Vučića’“, navodi Jelena Kleut.

To centriranje na Vučića, ocjenjuje ona, ima dobre razloge, jer je jasno da on, mimo nadležnosti koje ima, donosi sve važne odluke: „Međutim, onda kada to postaje teza za ućutkivanje drugih, unutar ionako malog opozicionog prostora, sužava se prostor dijaloga. Čini se da danas u kritičkom dijelu društva preovlađuje stav da bi trebalo napustiti sve institucije i forme komunikacije s aktuelnom vlašću, pošto ova, osim nekoliko deklarativnih i svakako nedovoljnih poteza, ne pokazuje želju da išta promijeni“.

„Međutim, kako se društvo ne bi dalje raspolućivalo, opozicija mora da osmisli kako će otvoriti komunikaciju s onima koji za tu vlast glasaju i sa onima koji uopšte ne glasaju. Danas je mnogo više ideja šta sve treba bojkotovati i blokirati, od ideja o tome kojim ljudima, pristupom i temama privući nezainteresovane i apatične birače“, smatra Jelena Kleut.

Šta demorališe ljude?

Politikolog, direktor novosadskog Centra za regionalizam Aleksandar Popov za DW kaže da je u ovom trenutku teško zamisliti da će aktuelni režim na demokratski način otići sa vlasti. Ali dodaje da je problem i u tome što imamo opoziciju „ovakvu kakva jeste“.

„Da je opozicija jača, možda bi imala i snage da sruši na izborima vladajuću garnituru. Ovako, režim je dopro do zadnje društvene pore, preuzeo je čak i mjesne zajednice. Na razne načine tjera birače da glasaju za njih, a s druge strane uspostavio je gotovo potpunu medijsku kontrolu“, kaže Popov.

Prema njegovim riječima, u društvu u Srbiji već nekoliko godina traju sporadični konflikti, koji se ogledaju kroz organizovanje, a zatim i gašenje građanskih protesta, poput protesta zbog „Beograda na vodi“, protesta zbog smjena na Radio-televiziji Vojvodine, protesta lokalnog karaktera u Nišu, na Staroj planini…

„Oni su se vremenom uglavnom gasili, jer nije bilo jasnog vođstva, niti jasnog programa. A opozicija je toliko šarolika da jednostavno svaki glasač koji je građanski orijentisan, a ne nacionalistički, faktički teško može da podrži takvu opciju, gdje imamo predstavnike od krajnje ljevice, do krajnje desnice. Otkad su oni počeli da vode proteste, postepeno se topio broj ljudi koji su dolazili… Tako da, ko god u ovom društvu odluči da postavi neko zdravorazumsko pitanje, ispadne protivnik ili jedne ili druge strane. To djeluje demorališuće na veliki broj ljudi koji razmišljaju na racionalan, građanski orijentisan način. A opozicija se ponaša na sličan način kao i vlast, što je razlog za pesimizam“, ocjenjuje Popov.

On dodaje da je takva situacija potencijalno opasna, jer se povećavaju međusobne protivrječnosti. Istovremeno, navodi, jedan broj ljudi se gura u apatiju, dok društvo gubi supstancu, jer mladi, i ne samo oni, glavom bez obzira bježe na Zapad.

Bojkot je iznuđen odgovor

Novinarka i pravnica Branka Dragović Savić, glavna urednica portala „Autonomija“, za DW kaže da konflikt u društvu u Srbiji traje već godinama i da ga inicira vlast, dok opozicija suštinski ne samo da ne uspijeva da se konstituiše, već „populistički lamentira nad Kosovom“.

„Onemogućavanje javnog dijaloga najočigledniji je dokaz autokratskog i suštinski antidemokratskog karaktera aktuelne naprednjačke vlasti u Srbiji. I ono nije usmjereno samo na opoziciju, odnosno političke neistomišljenike, već i na sve društvene grupe, pojedince, ali i institucije. Danas nije moguće izraziti drugačije mišljenje ni u parlamentu, ni u vladajućoj koaliciji, pa ni u najmoćnijoj stranci te koalicije“, ocjenjuje Branka Dragović Savić.

Prema njenim riječima, Srbija ima partiju na vlasti koja je u konfliktu sa svima koji nijesu za nju, ali je i u konfliktu sa zakonima, sa institucijama – zbog čega ima potrebu da gradi svoje paralelne strukture, u koje se izmešta ekonomska i politička moć.

„I samo je pitanje trenutka kad će doći do tačke koja ovo društvo može odvesti u nekontrolisano nasilje. Naime, retorika vlasti koja se bazira na navijačkom i huliganskom mentalitetu zvuči kao svojevrsna priprema društva za otvorene sukobe, jer se kroz te poruke koje se svode na omalovažavanja, blaćenje, prijetnje – zapravo promoviše golo nasilje“, upozorava Branka Dragović Savić.

S druge strane, ocjenjuje ona, opozicija je satjerana u slijepu ulicu, jer niti ima smisla učestvovati u fingiranju demokratskih izbora, niti ima smisla pristati na političko samoubistvo.

„Tako da je bojkot iznuđen odgovor. Možda i način da se kupi još malo vremena za jačanje političke infrastrukture i definisanje jasnijeg političkog programa, umjesto kopiranja vlasti u populističkom lamentiranju nad Kosovom i drugim izgubljenim bitkama iz ratova u kojima nijesmo učestvovali. Teško, međutim, da će značajniji politički rezultat biti moguć ukoliko i kampanja za bojkot bude vođena u vučićevskom maniru prozivanja i etiketiranja onih koji misle drugačije“, zaključuje Branka Dragović Savić.

IzvorDW

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve