Njemačka vlada je još jednom istakla da Zapadnobalkanski samit služi prije svega „razmjeni mišljenja“. No ne isključuje se da bi srpska i kosovska delegacija mogle da se vrati kući s konkretnim rezultatima.
Redovna konferencija za štampu Savezne njemačke vlade u petak, bila je posljednja prilika da se od organizatora Zapadnobalkanskog samita koji se održava u ponedeljak (29.04.) sazna nešto više o okviru i ciljevima ovog susreta na koji su, pomalo iznenađujuće, početkom aprila pozvali predsjednica njemačke vlade Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron.
Bilateralno sa Zaevom i Ramom
U ponedjeljak u poslijepodnevnim satima, Angela Merkel bi prvo trebalo da se nađe na odvojenim razgovorima s premijerom Sjeverne Makedonije Zoranom Zaevim i predsjednikom albanske vlade Edijem Ramom, a pretpostavlja se da će tema razgovora biti pregovori o punopravnom članstvu u EU.
Poslije toga će Merkel i Makron obaviti bilateralne razgovore, a potom je predviđeno i jedino službeno obraćanje javnosti toga dana – zajednička izjava Merkel i Makrona uoči početka radnog sastanka država zapadnog Balkana, te EU članica Slovenije i Hrvatske koja će biti zaključena zajedničkom večerom.
Na negodovanje nekih kolega koji su se čudili tome što poslije samita neće biti obraćanja javnosti, portparolka Savezne vlade Ulirike Demer je pomalo suvoparno odgovorila – da je to „tako dogovoreno”. No za očekivati je da će nakon susreta, koliko god on dugo trajao, političari izaći pred novinare i predočiti rezultate „radne večere” – ukoliko ih uopšte bude bilo.
Konkretni rezultati mogući
No čemu uopšte ovaj „neplanski” susret na vrhu? „Za njemačku kancelarku i francuskog predsjednika su stabilnost i povoljan razvoj situacije u regionu od velike važnosti”, rekla je Demer. I zbog toga se s predstavnicima regiona želi razgovarati o „posebnim izazovima” a to su prije svega odnosi između Srbije i Kosova.
Iako je iz kancelarkine kancelarije u nekoliko navrata i u razgovoru s DW-om ukazivao na to kako na kraju ovog samita nijesu predviđena potpisivanja nikakvih obvezujućih dokumenta, na kraju ipak nije isključeno da bi konkretnih rezultata moglo biti.
„Ovaj susret prije svega služi tome da se sa svim učesnicima stupi u dijalog. Susret prije svega služi razmjeni mišljenja a na kraju svega se radi o tome, kako pronaći rješenje iza kojeg će stajati svi. Hoće li na temelju razgovora do toga doći, ne možemo već sada reći”, rekla je na upit DW-a Demer.
To ipak pokazuje da postoje određena očekivanja od učesnika, prije svega od delegacija i Srbije i Kosova. Jer, kako je za DW rekao jedan izvor u Njemačkom ministarstvu spoljnih poslova, bilo bi malo naivno očekivati da njemačka kancelarka i francuski predsjednik pozivaju čelnike čitavog regiona u Berlin na večeru samo na „razmjenu mišljenja”.
Beograd i Priština s najvišim predstavnicima
U prilog teoriji da se od učesnika ipak nešto konkretno i očekuje govori i činjenica da visokopozicionirani predstavnici kancelarkine kancelarije, njemačkog ministarstva spoljnih poslova i Bundestaga već sedmicama obilaze Srbiju i Kosovo opipavajući puls i pripremajući teren za ovaj vanredni Balkanski susret – i izbijajući svima iz glave famoznu ideju o mijenjanju granica.
O čemu će se uglavnom govoriti u ponedeljak vidi se i po sastavu delegacija: i Srbija i Kosovo su zastupljene s po dva nivoa vlasti, predsjedničkim i premijerskim. Ostala zemlje šalju uglavnom „samo” premijere. Prije je u nekim medijima u regionu bilo čak riječi da će ostale zemlje poslati samo ministre spoljnih poslova.
Tu treba pomenuti da se lista gostiju očito nije dopala predsjedniku predsjedništva BiH Miloradu Dodiku koji je to pismeno dao do znanja organizatorima susreta. On se žalio da u Berlin nije trebalo da bude pozvan predsjednik Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić nego on – kao predsjednik Predsjedništva. Na upit DW-a da prokomentariše ovu pritužbu, Demer je kratko odgovorila: „Bosna i Hercegovina je pozvana na susret. I to po predviđenoj proceduri”.