DW: Izopštena generacija

Perspektive za zapošljavanje su prilično beznadežne i mladi žive u takvim socio-ekonomskim uslovima koji ih primoravaju na odlazak. Pored toga, oni su izgubili sve iluzije u politiku, što pokazuje i veoma nizak nivo njihovog učešća u političkim dešavanjima

Mladi Zapadnog Balkana tolerišu korupciju i moraju imati veze i plaćati mito kako bi dobili radno mjesto. Zato odlaze. To je jedan od pet zaključaka studije koju je objavila Fondacija Fridrih Ebert, bliska SPD-u.

Njemačka fondacija Fridrih Ebert, bliska SPD-u, objavila je izvještaj o položaju mladih u šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija) – u odnosu na njihove vršnjake iz četiri zemlje jugoistočne Evrope koje su članice EU (Bugarska, Hrvatska, Rumunija i Slovenija). Studija je bazirana na podacima prikupljenim na principu reprezentativnog uzorka. Ispitano je 10.000 mladih iz deset zemalja u starosnoj dobi od 14 do 29 godina.

S obzirom da se u mlade iz šest zemalja Zapadnog Balkana polaže velika nada kada je u pitanju demokratizacija i evropeizacija regiona, rezultati studije daju prilično tmurnu sliku.

Zašto?

Zapošljavanje je najveći problem

Najprije zato što su perspektive za zapošljavanje prilično beznadežne i što mladi žive u takvim socio-ekonomskim uslovima koji ih primoravaju na odlazak. Pored toga, oni su izgubili sve iluzije u politiku, što pokazuje i veoma nizak nivo njihovog učešća u političkim dešavanjima.

Problem sa nezaposlenošću karakterističan je za cijeli region. No, na prvom mjestu je Kosovo sa 43 odsto mladih koji nemaju posla. Drugo mjesto zauzima Albanija sa 41 odsto treće BiH sa 39 odsto nezaposlenih, Crna Gora 29 odsto i Makedonija sa 26 odsto nezaposlenih.

Najniži broj nezaposlenih među mladima ima Srbija – 20 odsto. No, Srbija ima problem što najveći postotak zaposlene omladine, naime njih 61 posto, radi na određeno vrijeme i to u „fleksibilnom sektoru” što znači da nemaju siguran posao. U BiH je takvih 33 odsto.

Članice EU – Slovenija, Hrvatska, Bugarska i Rumunija – u prosjeku imaju 16 odsto nezaposlenosti kod mladih. Generalno je nezaposlenost veća kod mladih čiji roditelji imaju niži stepen obrazovanja i dolaze iz finansijski loše stojećih porodica.

Velika većina mladih prihvata/toleriše korupciju

Ispitivanje mladih u regionu pokazalo je međutim da je korupcija odnosno posezanje za vezama i plaćanje mita široko rasprostranjeno pa i prihvaćeno u cijelom regionu jugoistočne Evrope.

Mladi u visokom postotku (80% u Srbiji, 74% u Crnoj Gori a 72% u BiH i Makedoniji) navode da postoje slučajevi kupovine ispita ili diploma. Pri tome je, ako se ima u vidu prethodna studija (2011-2015), nivo korupcije u segmentu obrazovanja napravio najveći skok u BiH, sa 36% na 72%.

Kako pokazuje ovo istraživanje, u mnogim zemljama Zapadnog Balkana je za zapošljavanje presudno članstvo u određenoj političkoj partiji. Čini se da je to najrasprostranjenije u BiH gdje je 77 odsto mladih potvrdilo da je partijska pripadnost „vrlo važna” u potrazi za poslom. To je povezano i sa činjenicom da mladi imaju najveći interes da pronađu posao u javnom sektoru. U tom segmentu postoji najveća razlika u odnosu na zemlje, članice EU, u kojima svega 33 posto mladih navode da je za traženje posla važna pripadnost određenoj političkoj partiji.

Ali najvažnije od svega su, kako pokazuje studija, ne kvalifikacije za posao već veze sa ljudima na vlasti i položaju. U tom segmentu za zemljama Zapadnog Balkana, pri čemu je BiH sa 86% prva, Srbija sa 78% druga a Makedonija sa 77% treća, ne zaostaju puno članice EU Hrvatska, Slovenija, Bugarska i Rumunija sa 67%. Činjenica je, međutim, da je ova vrsta korupcije prisutnija u zemljama koje nijesu članice EU, što sugeriše da nivo evropeizacije, povezan sa perspektivom punog članstva, ipak ima uticaja na smanjenje korupcije.

Studija iz 2018 u poređenju sa studijom 2011-2015 pokazuje da je spremnost mladih koji žele da emigriraju iz grupe zemalja Zapadnog Balkana ostala uglavnom ista, sa malim smanjenjem u Albaniji i na Kosovu. Međutim, broj mladih iz četiri članice EU, koji žele da napuste svoje zemlje, smanjio se. Zanimljivo je i da su u Albaniji mladi iz obrazovanijih i bolje-stojećih porodica skloniji da napuste zemlje za razliku od BiH i Kosova, gdje su mladi iz takvih porodica više spremni da ostanu u domovini.

Mladi Zapadnog Balkana uglavnom za EU

Mladi sa Zapadnog Balkana su pretežno orijentisani proevropski. Njihova podrška učlanjenju u EU je snažna, posebno u Makedoniji 81% i Albaniji 95%. Bitno je manja samo u Srbiji gdje iznosi 56%.

Najnovija studija pokazuje i da se podrška učlanjenju u EU među mladima posljednjih godina povećala. To znači da bi mladi mogli biti snažan faktor u budućoj evropeizaciji Zapadnog Balkana.

Istovremeno mladi podržavaju i snažnu državu i veće učešće države u biznisu što je vjerovatno reakcija na pljačke tokom privatizacije i raširenost tajkuna. Oni žele i snažnog lidera. Popularnost socijalizma i socijalističkih ideja raste od 2008. godine u svim zemljama ovog regiona, a što je u vezi sa porastom autoritarizma. Naizgled kontradiktorna veza između podrške snažnim vođama sa nacionalističkim ali i različitim aspektima prodemokratskog ponašanja ukazuje na kompleksnu političku situaciju. Želju mladih za snažnim vođom i odlučnim načinom vladanja ne treba shvatiti kao udaljavanje od demokratije, već kao želju da političari rade svoj posao. A ona je povezana sa dubokom ekonomskom nesigurnošću.

Gubitak iluzija i razočaranost mladih politikom povećali su se proteklih godina. Velika većina ispitanika priznaje da ima ograničeno znanje o politici. 81% mladih u BiH kaže da nije kompetentno da govori o politici. To ne znači da omladina generalno nema volje da učestvuje u kreiranju politike. Jer, 84% mladih u BiH i 62% mladih u Srbiji slaže sa tezom da bi mladi trebalo da dobiju više mogućnosti u politici.

Spremnost da se angažuju u civilnom sektoru je manja nego što se očekivalo ali je ipak značajna. Sa izuzetkom Albanije i Kosova, prekoračuje spremnost angažmana u četiri zemlje, članice EU. Na primjer, polovina mladih u Crnoj Gori, Srbiji i BiH je ili dobrovoljno učestvovala ili spremna da se angažuje u civilnom sektoru. Zanimljivo je i da su mladi, koji su se na kraće ili duže vrijeme obučavali u inostranstvu, više zainteresovani za politiku nego mladi koji to nijesu.

EU mora više pomoći mladima Zapadnog Balkana

Stoga se u studiji koju je publikovala Fondacija Friedrih Ebert, a čiji je autor prof. sociologije sa univerziteta u Mariboru Milan Lavrič, zaključuje da se u cilju smanjenja nezaposlenosti mladima treba više pomoći da učestvuju u programima edukacije u inostranstvu i da te aktivnosti treba proširiti.

Posebno se preporučuje učenje uz rad, ali i stvaranje online platformi sa servisima koji nude pomoć u traženju posla. U cilju usklađivanja potreba privrede za radnom snagom preporučuje se bolja koordinacija privatnog sektora sa obrazovnim institucijama.

Kako bi se smanjio stepen tolerisanja korupcije u traženju posla potrebna je jača implementacija principa pravne države i vladavine zakona. Reforma obrazovnog sistema morala bi stvoriti transparentna pravila i procedure kojima bi se suzbila korupcija. Mladi, koji su otišli u inostranstvo, bi se trebalo ohrabriti na povratak. Tu bi trebalo da se uspostavi saradnja između zemlje u koju su mladi emigrirali i zemlje iz koje su došli.

Političari bi trebali tražiti načine da uključe mlade u politiku. Edukativni programi o angažmanu u civilnom društvu trebalo bi uvesti u škole i praktikovani putem digitalnih medija. I vladin i nevladin sektor bi trebalo da ohrabrujei angažman mladih u civilnom sektoru.

I konačno, u izvještaju se podsjeća i na zaključak Evropske komisije iz 2018: “Zapadni Balkan bi trebalo da više investira u mlade generacije, naše buduće EU-građane i da im pruža perspektivu, ali ne za prošlost već za budućnost.”

Komentari

avatar