Piše: Armin Aljović (Al Jazeera Balkans)
Analitičari vjeruju da je Milorad Dodik duboko svjestan da su njegove prijetnje o secesiji Republike Srpske teško izvodljive, prije svega zbog protivljenja zapadnih saveznika prekrajanju granica na Zapadnom Balkanu, ali svejedno ustrajava na retorici koja nanosi štetu ne samo Bosni i Hercegovini čiji raspad zagovara, već i entitetu kojim suvereno vlada.
Ostanak na vlasti za nacionalističke političare u Bosni i Hercegovini mnogo je više od pukog upravljanja procesima u zemlji. Utjecajem na pravosuđe sa pozicije zakonodavaca mnogi od njih osiguravaju vlastitu slobodu. Tužilaštvo je samo u ovoj i protekloj godini zaprimilo više krivičnih prijava protiv Dodika, uključujući i one zbog negiranja genocida.
Može li, zbot toga, najveći zagovornik zaštite srpskih nacionalnih interesa u Bosni i Hercegovini postati krivac za potencijalni ekonomski slom Republike Srpske?
‘Republika Srpska je ekonomska ruševina’
Sa 1,4 miliona u 2004, godini, broj stanovnika u tom bosanskohercegovačkom entitetu smanjio se na 1,12 miliona u 2019. Podaci o iseljavanju iz Bosne i Hercegovine su još i porazniji, uključi li se u statistiku i drugi bosanskohercegovački entitet Federacija BiH. Prema UN-ovom izvještaju za 2022. godinu Bosna i Hercegovina je prva u svijetu po iseljavanju stanovništva. Zemlja godišnje gubi više od 1,5 posto svog stanovništva.
Posljednju krizu u zemlji izazvalo je pitanje državne imovine. Dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine imovinu poput šuma i rijeka tretira kao vlasništvo države Bosne i Hercegovine (entiteti Republika Srpska i Federacija BiH mogu koristiti tu imovinu, a ne i upravljati njome), Dodik ustrajava na tome da se radi o neupitnom vlasništvu entiteta, prijeteći secesijom Republike Srpske ako se ne udovolji njegovim zahtjevima.
U opsežnoj analizi, novinar Indexa Branimir Perković Republiku Srpsku opisuje kao „ekonomsku ruševinu“, koju Dodik pokušava koliko toliko oporaviti međunarodnim kreditima. Ali, prije nego dobije potporu međunarodnih finasijera, vodeći političar bosanskohercegovačkih Srba mora založiti državne resurse, u čemu ga priječe presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te odluka Visokog predstavnika u BiH (OHR), ad hoc međunarodno tijelo osnovano s namjerom da prati provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, nakon zaustavljanja četverogodišnjeg razornog rata u Bosni i Hercegovini 1995. godine. Uz Ustavni sud BiH, i OHR je 2005. godine donio zabranu raspolaganja državnom imovinom tražeći da na to pitanje konačan odgovor da državni parlament Bosne i Hercegovine, na šta se čeka skoro dvije decenije.
Stežu se dugovi
U međuvremenu, javni dug Bosne i Hercegovine na dan 31. decembra 2021. dostigao je 12,82 milijarde konvertibilnih maraka ili 6,58 milijardi eura. Od toga se na Federaciju BiH odnosilo 51,08 posto, a Republiku Srpsku 48,04 posto. Posljednji podaci kojima raspolaže Investicijsko-razvojna banka Republike Srpske iz 2019. pokazuju da će Republici Srpskoj ove godine biti mnogo teže vraćati dug od drugog entiteta. Bruto domaći proizvod (BDP) Republike Srpske je 5,75 milijardi eura, što je tek pola BDP-a Federacije BiH (11,85 milijardi), ili osam puta manje od BDP-a Srbije (49,1 milijarda) te devet puta manje nego Hrvatske (53,9 milijardi).
U drugom slučaju, Dodik je odgovorio uvredama na pitanje novinarke Al Jazeere Ljiljane Smiljanić o tome da je udio vanjskog duga u prihodima od PDV-a 2007. bio sedam posto, a 2023. godine iznosi visokih 60 posto, zbog čega će neke općine u Republici Srpskoj ostati bez finansijskih sredstava planiranih za razvoj lokalnih zajednice.
Uprkos teškoj ekonomskoj situaciji, Dodik neće odustati od nacionalističke retorike, nastavljajući produbljivati krizu, misli Tanja Topić, politička analitičarka i voditeljica Fondacije Friedrich Ebert u Banjoj Luci.
„On ih [prijetnje] koristi kao stalno držanje tenzija, održavanje atmosfere straha, neizvjesnosti, podjela i konflikata. I sasvim sigurno kao ultimatum, ucjenu kako međunarodne zajednice tako i domaćih aktera. Šteta takvih politika, ma kako bile nesprovodive, je neizmjerna“, rekla je Topić Al Jazeeri.
„Dodikove prijetnje su nerealne i sasvim sigurno je i sam svjestan da je nemoguće realizovati ono što je naumio. To ne znači da su njegove namjere neozbiljne“.
‘Ako se odvojimo, gdje će radili radnici iz Nevesinja’
Strahove od Dodikove politike po egzistenciju građana u Republici Srpskoj ima i opozicija. Zagorka Grahovac, zastupnica liste Za pravdu i red iz Nevesinja, zabrinuto je reagirala na najave Milorada Dodika da će na entitetsku granicu postaviti policiju.
“Kada govorimo o otcjepljenju, najveći strah ljudi iz Nevesinja je: ‘O Bože, ako se mi otcjepimo, hoćemo li moći više raditi u Mostaru [Federacija BiH], hoćemo li moći prelaziti granicu, hoćemo li svako jutro morati čekati na granici da odemo na posao'“, pitala je Grahovac na sjednici entitetskog parlamenta u Banja Luci. „Isto se sigurno pitaju i u Trebinju i u drugim mjestima gdje idu trbuhom za kruhom u Federaciju BiH da rade”.
Na optužbe opozicije, Dodik odgovara protuoptužbama da su strani plaćenici.
„Zakovani smo u propadanju, stalnom nazadovanju i sprečavanju svakog progresa. Ljudi masovno odlaze odavde, siromaštvo je u porastu, strane investicije, prevashodno kvalitetne, su misaona imenica“, kaže analitičarka Topić.
MiloKrad Laktasenko
Milorad Sumski.
Pozdrav od porodice Djokovic .