Savjet EU na sastanku u Luksemburgu razmatra danas mogućnost otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Mekedonijom i Albanijom.
Među zemljama članicama i dalje su prisutne značajne razlike u pogledu početka pregovora sa Skopljem i Tiranom, ali i u pristupu cijelom procesu proširenja.
Kada je Savjet EU u junu ove godine odložio odluku o početku pristupnih pregovora sa Sjevernom Albanijom i Makedonijom, takav stav bio je ocijenjen kao loš signal kako dvjema zemljama, tako i cijelom regionu Zapadnog Balkana.
Ponovno odlaganje ove odluke dovelo bi u pitanje kredibilitet EU, ali i cijelog procesa proširenja, smatraju u Briselu i podsjećaju da je Evropska komisija preporuku za otvaranje pristupnih pregovora sa Makedonijim dala još 2009. godine, dok Albanija tu preporuku ima od 2018. godine.
“Ako EU želi da održi svoju međunarodnu ulogu i zaštiti svoje interese, preduzeće korak ka integraciji onih evropskih zemalja koje su izrazile interes i ispunile uslove za pokretanje procesa pridruživanja pomoći će u postizanju toga”, stoji u pismu koje su pred sastanak Savjeta EU potpisali predsjednici Evropske komisije, Evropskog savjeta i Evropskog parlamenta.
Međutim, i pored sprovedenih reformi, rješavanja bilateralnih problema čak i promjene imena Sjeverene Makedonije, pojedine zemlje članice i dalje nisu uvjerene da treba napredovati u procesu pristupanja Uniji.
“Sjeverna Makedonija mora da donese zakon o nezavisnom javnom tužiocu i tek onda mogu početi pregovori. Albanija ima više posla da uradi i još nije spremna za pristupne pregovore”, poručio je šef diplomatije Holandije Stef Blok.
Francuska je ovoga puta otišla i korak dalje, pa je pred raspravu o otvaranju pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom pokrenula inicijativu za revizuju cjelokupnog pristupa procesu proširenja.
“Da li je trenutni pristup efikasan? Nije. Francuska smatra da reforme moraju da budu realne. Mi smo za pristupanje Zapadnog Balkna EU, ali na način koji će biti kredibilan i za region i za EU”, kaže ministarka evropskih poslova Francuske Ameli d Monšalan.
Pariz je zemljama članicama predložio ideju “promjene metodologije” procesa pristupanja EU, koji bi između ostalog postao “konkretniji”, ali i “reverzibilan” u skladu sa implementacijom reformi, posebno u odnosu na vladavinu prava.
I dok prema francuskom zahtjevu odluku o Shevernoj Makedoniji i Albaniji treba odložiti za 2020. godinu, a prvenstveno se posvetiti “reformi proširenja”, zemlje Višegradske grupe naglašavaju da će pozitivna odluka o početku pregovora sa Skopljem i Tranom dati jasan signal regionu da “EU prepoznaje konkretne rezultate u ispunjavanju postavljenih uslova”, što će podstaći cijeli Zapadni Balkan na dalje reforme i transformaciju.
Ministri spoljnih poslova Mađarske, Poljske, Slovačke i Češke u zajednikom saopštenju ukazuju na činjenicu da će novi korak Severne Makedonije i Albanije u procesu integracija biti i svojevrsno priznanje EU da jednio sa Zapadnim Balkanom Unija može biti kompletna.
“Svi drugi izazovi (Brexit, migracije, nestabilnosti u susjedstvu, početak nove Evropske komisije) ne smiju nam odvratiti pažnju od onoga što je EU postigla u regionu i što može postići ukoliko se pridržava obaveza prema regionu”, navodi se u zajedničkom saopštenju Višegradske grupe.
Iako je njemački Bundestag podržao otvaranje pristupnih pregovora i sa Albanijom i sa Sjevernom Makedonijom, u diplomatskim krugovima u Briselu ocjenjuju da je njemački stav jasan, ali i da se Berlin ne trudi previše da lobira za tu poziciju.
Spekuliše se i sa idejom o mogućem razdajanju odluke o početku pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, što bi Skoplju dalo više šansi za pozitivnu odluku ukoliko dođe do promjene francuskog stava koji je do ovog trenutka ostao negativan po pitanju nastavka pristupnog procesa.