Vrijeme je da se preuzme odgovornost i krene ka EU Ove subote, 18. marta, sazvaću sastanak na visokom nivou Dijaloga Beograda i Prištine. Ovaj put sastanak se razlikuje od prethodnih – naveo je visoki predstavnik EU za spoljne poslove i potpredsjednik Evropske komisije Žozep Borelj.
Sastanak će se razlikovati, kako je rekao, ne samo zato što će se sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem u regionu, u Ohridu, “umjesto u poznatim salama Evropske službe za spoljne poslove u Briselu”, nego i zato što će, ističe, njihovu diskusiju fokusirati na Aneks za implementaciju nedavnog sporazuma EU koji će rezultirati dalekosežnom normalizacijom odnosa između Kosova i Srbije.
– I jedno i drugo će, u suštini, rezultirati normalizacijom života ljudi u regionu i otvoriti put Kosova i Srbije ka EU. Zapadni Balkan se razlikuje od bilo kog drugog regiona u neposrednom susjedstvu EU. To sam shvatio i prije nego što sam postao visoki predstavnik/potpredsjednik Evropske komisije u decembru 2019. Jedan od koraka koji treba da se naprave prije nego što se postane šef spoljne politike EU je opsežno saslušanje u Evropskom parlamentu. Tokom moje razmjene mišljenja sa Parlamentom, posebna pažnja je bila posvećena ovom regionu okruženom EU, a posebno mojim planovima i idejama o Dijalogu o normalizaciji odnosa, kojem je u tom trenutku EU bila pokrovitelj skoro 10 godina. Tom prilikom sam se obavezao da ću obaviti svoju prvu bilateralnu posjetu Kosovu i Srbiji kao visoki predstavnik – obećanje koje sam održao – ističe Borelj u svom blogu.
Od trenutka kada je zvanično preuzeo dužnost visokog predstavnika za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU i potpredsjednika Evropske komisije, Zapadni Balkan je, kako je naveo, prirodno postao jedna od glavnih tačaka njegove pažnje.
– Svaki put kada se sretnem sa predstavnicima civilnog društva tokom mojih brojnih posjeta regionu, jasno mi govore jednu stvar: Većina ljudi koji žive na Balkanu ne želi da bude zaglavljena u 1990-im, stalno suočena sa povratkom prošlosti. Oni žele da gledaju unaprijed, a ne unazad, da žive u demokratiji, vladavini zakona, u društvima koja pružaju mogućnosti za sve. Želja da budu članovi naše zajednice vrijednosti nije san i ja podržavam njihove težnje kao i cijelo rukovodstvo EU. Zapadni Balkan je dio Evrope. Oni nisu čip koji bi Putin koristio u svojim imperijalističkim snovima – ocijenio je Borelj.
Međutim, da bi otvorili put ka postizanju svog strateškog cilja pridruživanja EU, Srbija i Kosovo moraju da normalizuju odnose.
– Ne postoji način da se to zaobiđe. EU je uradila svoj dio posla i odlučio sam da dijalog Beograda i Prištine bude centralni dio mog mandata. Savjet se složio sa mojim predlogom da se ambasador Lajčak imenuje za specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, sa prvim zadatkom da ubrza proces. I ovo je ono što smo uradili. U 2020. u Briselu smo održali nekoliko sastanaka na visokom nivou kao i sastanaka glavnog pregovarača, koji su bili fokusirani na pregovore o sveobuhvatnom pravno obavezujućem sporazumu o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova koji se bavi svim otvorenim pitanjima – kazao je Borelj.
Niko nikada nije rekao da će, kako je istakao, tako monumentalan zadatak kao što je omogućavanje sporazuma o normalizaciji biti lak.
– Bilo je uspona i padova, a prečesto su se pitanja koja se smatraju malim i tehničkim, pokazala kao veoma osjetljiva i politička, sa potencijalom da prerastu u nasilje. Ruski agresorski rat protiv Ukrajine promijenio je sliku. Dijalog nije samo o Kosovu i Srbiji. To se mora posmatrati u aktuelnom širem geopolitičkom kontekstu, odlučujućem trenutku u evropskoj istoriji. Ali umjesto da napredujemo ka velikoj slici normalizacije odnosa kako bismo Evropu učinili bezbjednijom i obezbjedili bolju budućnost za ljude u regionu, u drugoj polovini 2022. godine, naše vrijeme i energija su apsorbovani upravljanjem krizama, barikadama i prijetnjama oročenim nasiljem koje su se ponavljale jedna za drugom. Nije bilo lako smiriti situaciju i izbjeći potpuni sukob, ali smo uspjeli – naveo je Borelj.
Ovaj, kako je opisao, začarani krug kriza na ivici eskalacije ili čak nasilja morao je da prestane.
– Stoga smo u septembru 2022. godine – uz podršku lidera Njemačke i Francuske i naših američkih prijatelja – dali hrabar predlog predsjedniku Srbije Vučiću i premijeru Kosova Kurtiju. Predlog koji bi stavio tačku na upravljanje krizama i umjesto toga preusmjerio pažnju na normalizaciju i pomirenje, i koji bi pomogao cijelom regionu zbačajan korak naprijed ka Evropi. Tokom poslednjeg sastanka na visokom nivou između oba lidera, koji sam sazvao 27. februara ove godine, složili su se da nisu potrebne dalje diskusije o Predlogu Evropske unije o putu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, dokumentu koji su podržale svih 27 država članica EU na sastanku Evropskog savjeta u februaru. Ovo nije mali podvig i važan je korak naprijed. Ali stvar još nije gotova – ističe Borelj.
Zato je sada vrijeme, kako je rekao, da se fokusiraju na širu sliku i ne dozvole da se još jedan prozor mogućnosti zatvori pred očima ljudi u regionu, kao što se desilo nekoliko puta u novijoj istoriji.
– Sada je vrijeme da se Srbija i Kosovo dogovore o Aneksu za implementaciju, koji je sastavni dio Sporazuma i da iskažu jasno razumijevanje o tome kako da sprovedu njegove odredbe. EU nije ni običan notar niti je strana u Dijalogu: mi jesmo i ostajemo fasilitator u ovom Dijalogu. EU je konačni dom za Srbiju i Kosovo. Nastaviću neumorno da radim na konačnom postizanju sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa koji je prihvatljiv za države članice EU, u skladu je sa međunarodnim pravom i evropskim pravnim tekovinama i doprinosi regionalnoj stabilnosti. Sporazum koji je sada na stolu važan je korak ka tom cilju – poručio je Borelj.
Ovo je vrijeme da lideri Kosova, Srbije i cijelog Zapadnog Balkana pokažu hrabrost i pokažu zajedničku odgovornost za uspjeh procesa pridruživanja regiona EU.
– “Zadatak lidera je da povedu svoje narode iz pozicije u kojoj su tamo gdje nisu bili”, rekao je jedan od mojih iskusnih kolega. Zadatak lidera je i da obezbijedi kvalitet života koji ljudi žele, dodao bih, kvalitet života koji donosi članstvo u EU – zaključio je Borelj.