Profesor univerziteta u Gracu Florijan Biber ukazao je da treba biti oprezan kad se govori o nasilnom ekstremizmu na Zapadnom Balkanu i načinu kako se širi, odnosno pomjeriti se od fokusa na islam i obratiti pažnju na radikalni nacionalizam.
Biber je, na panelu 11. Beogradskog bezbjednosnog foruma, naglasio da kada se govori o nasilnom ekstremizmu, fokus je uvijek na islamskim zajednicama, stranim borcima i radikalizaciji islama, ali na Zapadnom Balkanu to nije slučaj i toliki problem.
„Ovdje se radi o drugačijim konceptima koji mogu biti povezani sa nasilnim ekstremizmom“, rekao je on i kao primjer naveo ekstremni nacionalizam, prenosi Autonomija.
Biber je ukazao da je jedan od takvih primjera i to što je u Beogradu ulaz u prostorije nevladine organizacije Žene u crnom ispisan pogrdnim porukama i prijetnjama.
Prema njegovim riječima, ključnu ulogu u otporu takvim pojavama trebalo bi da imaju snažne institucije države.
U regionu, ocijenio je Biber, imamo slučaj da institucije koketiraju da takvim fenomenima ekstremnog nacionalizma, dobijaju podršku političkih aktera i grupa, a slično je i sa religioznim elementima.
„One koketiraju sa takvim grupama, apsorbuju ih, umjesto da ih pacifikuju“, upozorio je Biber.
Saradnica Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku Marija Ignjatijević predstavila je neke nalaze svoje analize o vjerskom ekstremizmu u Sandžaku i navela da radikalizacija i otpor često, ali ne uvijek, predstavlju dvije strane istog novčića.
„Istraživanje koje smo sproveli pokazalo je da je uloga lokalne zajednice od posebnog značaja u sprječavanju nasilnog ekstremizma. Ranih dvehiljaditih godina, zastupnici ultrakonzervativnih stavova u Sandžaku posmatrani su kao stranci u lokalnoj zajednici, koja je u početku reagovala zainteresovano i iznenađeno, ali je to vrlo brzo preraslo u odbijanje i otpor“, rekla je ona.
Ignjatijević je istakla i da su na ublažavanje stavova pojedinih radikalnih imama u Sandžaku uticale religiozne i političke reforme u Saudijskoj Arabiji, jer se većina njih školovala u toj zemlji.
Sandžak ima veliku dijasporu u zapadnim zemljama i Turskoj, koja podržava finansijski taj dio Srbije, rekla je Ignjatijević, ali je ona svojim uticajem ojačala i tu otpornost ka radikalizmu.
Profesor Instituta za balkanske studije Bugarske akademije nauka Evlogi Stančev predstavio je analizu o Sjevernoj Makedoniji, koja pokazuje da je u toj zemlji vodeći faktor za otpor nasilnom ekstremizmu etnička homogenost regiona, a potom slijedi ukorijenjenost tradicija, obrazovanje i demografija.
Na 11. Beogradskom bezbjednosnom forumu diskutovaće se i o efektima pandemije, ekonomskoj neizvjesnosti, krizi demokratije i rastu autoritarizma, ksenofobije i nepovjerenja, što sve, kako upozoravaju organizatori, „stavljaju čovječanstvo na jedan od najvećih ispita u istoriji“.
Forum zajednički organizuju Fondacija BFPE za odgovorno društvo, Beogradski centar za bezbjednosnu politiku i Evropski pokret u Srbiji.