Poslije loših rezultata na prošlonedjeljnim lokalnim izborima i ostavke Zorana Zaeva na mjestu predsjednika SDSM-a i poziciju premijera Makedonije, prekjučerašnje okupljanje inicijative Otvoreni Balkan u Beogradu bilo je drugačije od dosadašnjih – uz predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Albanije Edija Ramu, na sceni se umjesto Zaeva našao zamjenik makedonskog premijera Nikola Dimitrov.
Analizirajući situaciju u regionu poslije ostavke Zorana Zaeva, istoričar Milivoj Bešlin ne vjeruje da bi u slučaju promjena i eventualnog povratka na vlast VMRO DPMNE Makedonija istupila iz inicijative Otvoreni Balkan. U razgovoru za Glas Amerike Bešlin ističe da će povlačenje Zaeva ipak ostaviti traga – kako u samoj Makedoniji, tako i na Zapadnom Balkanu:
„Ovo će svakako naškoditi u čitavom regionu, dakle taj odnos prema Makedoniji će dodatno potkopati evropske napore nekakvih demokratskih i proevropskih struktura u regionu, ojačaće autoritarne i proruske i nacionalističke tendencije u regionu i utoliko je odnos prema Makedoniji na jedan vrlo negativan način paradigmatičan i vrlo poučan za sve ostale u regionu i mislim da će imati svoje negativne konsekvence na čitav Zapadni Balkan“.
Govoreći o lokalnim izborima u Makedoniji, Bešlin ističe da loš rezultat SDSM-a zapravo nije poraz Zorana Zaeva i njegove stranke, koliko odgovor građana Makedonije Evropskoj uniji na neispunjena obećanja Brisela u pogledu otvaranja pristupnih pregovora sa Skopljem:
„Vi dakle takvoj političkoj strukturi ne ispunite obećanje, faktički zatvorite evropski put poslije svih tih bolnih kompromisa koje je ta vlada napravila i objašnjiv izbor i samih građana je bilo to protestno glasanje protiv jednog nefer odnosa Brisela i EU prema Makedoniji kroz povratak starim identitetskim, odnosno nacionalističkim narativima VMRO. To zaista pokazuje da je negdje evropska priča u velikoj mjeri delegitimisana“.
Kako smatra Milivoj Bešlin Zoran Zaev je uspostavio novu realnost unutar samog makedonskog društva, a njegova vlada je prvi put u istoriji Makedonije postigla punu i jezičku i faktički nacionalnu punu ravnopravnost dva naroda koji čine makedonsku državu:
“Prva i druga vlada Zorana Zaeva su iznjedrile jednu novu filozofiju politike i interpretacije makedonskog društva time što je ono po prvi put zaista bilo istinski demokratsko i multietničko. Gdje nije bilo vladajućih i diskriminisanih nacija, tako da kada Zoran Zaev kaže narod, iako češće govori o građanima, on uvijek naglasi – naš višenacionalni narod”.
Sagovornik Glasa Amerike podsjeća na istorijske poteze koje je povukao Zoran Zaev na čelu Makedonije – od riješenja istorijskog spora oko imena sa Grčkom, problema sa Bugarskom do uspostavljanja novih odnosa sa Albanijom. Nakon neispunjenih obećanja Brisela, po mišljenju Bešlina očekivanja su sada usmjerena prema Vašingtonu:
„Moj je utisak da se više Amerika angažovala u Makedoniji, ili se makar više Amerika efikasno angažovala na pomoći demokratskim snagama u Makedoniji nego što je to učinila EU i mislim da ovaj zaista udarac koji su demokratske snage u Makedoniji doživjele ovakvim odnosom prema njima od strane EU i Brisela, će negdje biti supstituisan jednim energičnijim angažmanom Sjedinjenih Država na pomoći Makedoniji, prije svega da se negdje vrati vjera u ovaj koncept i multietničke demokratije i evropskih vrijednosti“.
Ipak, Bešlin ne vjeruje u potpuno povlačenje Zaeva sa makedonske političke scene. Njegova ostavka je odgovoran politički manevar, kaže Bešlin i dodaje da očekuje da će se građani Makedonije, suočeni sa mogućnošću da se vrati stara, autoritarna struktura VMRO-a, na nekim budućim nacionalnim izborima ponovo opredijeliti za nastavak proevropskog puta i višenacionalne, multietničke demokratije koju je Zaev promovisao.