Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Beširi: Mali izgledi da Srbija otvori nova poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom

U Beogradu vlada umjereni optimizam, ali po mišljenju Naima Lea Beširija direktora Instituta za evropske poslove, teško je očekivati da će Srbija uspjeti da ubijedi svih 27 država članica EU da u junu kažu da i otvore nova poglavlja

Vremena je sve manje – Srbija ima rok do druge polovine juna, kada treba da bude održana međuvladina konferencija u Briselu, da ubijedi evropske partnere da je spremna za otvaranje novih poglavlja i klastera u procesu pridruživanja.

U Beogradu vlada umjereni optimizam, ali po mišljenju Naima Lea Beširija direktora Instituta za evropske poslove, teško je očekivati da će Srbija uspjeti da ubijedi svih 27 država članica EU da u junu kažu “da” i otvore nova poglavlja.

“Zaista ne razumijem entuzijazam ni predsjednika niti Vlade Srbije, koji najavljuju da su spremni za otvaranje novih pregovaračkih poglavlja, a da se u okviru već otvorenih poglavlja – imamo ih 18, vrlo mali napredak bilježi. Od toga da imamo 10 godina reformu pravosuđa a da se još uvijek ne vide konkretni rezultati i da imamo reforme u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a da nemamo ni jedan značajan slučaj koji je stigao do osuđujuće presude. To sve govori da nije više dovoljno da se zakoni usvajaju, da se strategije i akcioni planovi usvajaju, a da se ne sprovode”, kaže Beširi u razgovoru za Glas Amerike.

Njemačka, Holandija i Švedska djeluju kao najveći skeptici u pogledu napretka Srbije ka Evropskoj uniji, ali kako smatra Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu politiku, postoje izvjesne šanse da Srbija otvori dva klastera – jedan iz oblasti ekonomije i drugi koji se bavi zelenom agendom i ekologijom.

98 mjerila pred Srbijom

Međutim, ona upozorava na “kvaku 22” koja postoji po novoj metodologiji pregovora – da se nova poglavlja ne otvaraju dok se ne ispune prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24, a pred Srbijom je 98 takvih mjerila, kaže Grubješić.

“Od procjene Evropske komisije i zemalja članica o tome koliko prelaznih mjerila je ispunjeno i koja su ispunjena zavisiće mogućnost da se jedan klaster otvori na toj međuvladinoj konferenciji krajem juna”.

Sagovornici Glasa Amerike se slažu u ocjeni da su u ovom trenutku ključna pitanja vladavine prava, i treba reći da će u junu biti objavljen polugodišnji izvještaj o vladavini prava u Srbiji i da će tada mnoge stvari biti jasnije.

A u slučaju novih poglavlja Srbiji u ovom trenutku ne ide na ruku ni to kako se pokazala u ključnim poglavljima – 23 i 24, ali i u poglavlju 31 o spoljnoj politici i 35 o Kosovu.

“Poglavlja 23 i 24 su poglavlja koja imaju suspenzivni karakter, koja mogu da zaustave cio pregovrački proces ukoliko u njima nema valjanog i vidljivog napretka. Nije vidljiv napredak samo usvajanje zakona. Vi taj zakon morate primijeniti, a ne da Srbija u posljednjih par godina ne primjenjuje sopstvene zakone, nego ide nekoliko godina unazad po nekim pitanjima, prije svega kada je u pitanju sloboda medija, sloboda okupljanja i potpuno državno fokusiranje da se uništi bilo kakav opozicioni način razmišljanja u ovom društvu”, kaže Beširi i ističe da je Srbija do sada pokazala da nema dovoljno kapaciteta da napreduje.

Kako smatra bivša potpredsjednica vlade za evropske integracije, Srbiji ipak neke stvari u ovom trenutku idu na ruku – prije svega to što je Srbija ušla u proces ustavnih promjena.

“To je ključni dio reforme pravosuđa, uz sve ostalo – borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala, slobodu medija, demokratizaciju, pluralizam. Ali reforma pravosuđa je to nešto što određuje taj čitav korpus vladavine prava, tako da je dobro što se kreće u ustavne promjene. Ne znam da li će to biti dovoljno za zemlje članice da daju zeleno svijetlo za otvaranje jednog klastera u junu”, kaže Grubješić.

Najlošija premijerka do sada

Istraživanje Instituta za evropske poslove pokazuje da je evroentuzijazam građana Srbije dosta opao i procenat onih koji podržavaju evropski put Srbije je nešto iznad 50 odsto. Beširi podsjeća da je u decembru 2009- godine, kada je Srbija dobila “bijeli šengen”, taj procenat bio čak 79 odsto i za trenutni veliki pad podrške građana članstvu u EU on na prvom mjestu smatra odgovornom sadašnju vlast:

“I to samo iz jednog razloga – zato što svoju komunikaciju i svoju strategiju o komunikaciji pristupanja evropskoj uniji ne poštuje. Vi nemate ministra koji govori da u svakom segmentu našeg društva EU ne samo finansijki pomaže naše drutšvo, već i ekspertski i šalje stručnjake iz cijele unije da nam pomažu u različitim oblastima”, ističe Beširi i dodaje:

“Vrlo je zanimljivo da ministarka Joksimović godinama ostaje na mjestu ministra za evropske integracije uprkos činjenici da već dvije godine nemamo ni jedno otvoreno poglavlje. I premijerka Brnabić je u posljednje četiri godine pokazala da je najlošiji premijer od demokratskih promjena 2000. godine kada su u pitanju evropske integracije”.

Po mišljenju Grubješić ne treba kriviti samo Beograd za pad evroentuzijazma kod građana Srbije – dio krivice za to snosi i Brisel, kaže ona:

“Možda će se stvari promijeniti nakon današnjeg sastanka ministara spoljnih poslova i ove strateške debate o Zapadnom Balkanu. Jer upravo se i tu kaže u tom non pejperu o kome će debatovati, da se primjećuje razočarenje građana Evropskom unijom na Zapadnom Balkanu i da je to razlog za veći angažman EU u regionu. Ne samo zbog drugih aktera poput Kine, Rusije, Turske, arapskih zemalja, nego i taj pad podrške koji je primijetan”.

Turski scenario

Ne postoji nikakava dvojba da građani žele Srbiju u EU i da žele standard kakav je u Evropskoj uniji, kaže Beširi i dodaje da su političari shvatili da na vlast mogu da dođu tako što će da ubijede građane da se zalažu za evropske integracije, ali da zapravo ništa ne rade na tom polju.

“Ukoliko bi se ministarstva koja su zadužena za evropske integracije i ključne reforme bavila upravo reformama, mi bismo bili daleko bliži EU. Iz nekog razloga u našem političkom društvu obično se jedna osoba ili vrlo mali krug ljudi pita o svim pitanjima i sasvim je logično da ne možete sve sami da uradite. I to je manir ove vlasti koja je već devet godina deklarativno na evropskom putu, a suštinski odbija da sprovede reforme koje građani traže, ali i Evropska unija kako bismo napredovali i dostigli taj nekakav minimalni standar koji postoji u EU”, kaže Beširi.

U posljednje dvije godine ni jedno novo poglavlje nije otvoreno i slučaj Srbije i njenog puta ka EU sve više podsjeća na priču o Turskoj koja više 15 godina pregovara sa Briselom i nije ni blizu članstvu. Na takav scenario su sve spremniji u EU, kaže Beširi i dodaje da se boji da trenutna politička većina u Srbiji nema nikakav interes da sprovodi reforme i bori se protiv kriminala i korupcije jer bi ti time sebi zavukla ruku u džep.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Ha20
11.05.2021-20:36 20:36

Ne mogu da razumijem da jos neko trosi bespotrebne kalorije na ovu temu jer kao st vidite mnoge zemlje EU su vrlo skepticne da li Srbija uopste zeli da udje u EU ili je samo interesuju priliv Evropskih investicija za igradnju Srbije i to je to. Mislim da ce im EU uskoro dati direktno do znanja da ispune uslove reformi ili je dosta igranja hocu necu u EU.