U bivšim komunističkim zemljama istočne Evrope i drugde vladari preuzimaju veća ovlašćenja dok uvode stroge mjere tvrdeći da su neophodne da zaustave širenje korona virusa, piše danas AP navodeći za primjer predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera Mađarske Viktora Orbana, Poljsku i druge zemlje.
Od kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 15. marta objavio vanredno stanje bez datuma završetka, parlament je zaobiđen, granice zatvorene, uveden 12-očasovni policijski čas i ljudima iznad 65 godina zabranjen izlazak iz kuće, što su neke od naoštrijih mjera u borbi protiv pandemije bolesti kovid-19, piše AP.
Kako se navodi, vojnici patroliraju ulicama sa prstom na obaraču mašinki, vojska čuva sajamsku halu pretvorenu u privremenu bolnicu sa redovima metalnih kreveta za one zaražene korona virusom, a predsjednik Srbije upozorava da beogradska groblja neće biti dovoljno velika da sahrane umrle ako se ljudi ogluše o njegova naredjenja o izolaciji.
Predsjednik Srbije rekao je da mu je drago da se ljudi plaše te privremene bolnice na sajmu i da bi izabrao nešto što još gore izgleda ako bi to spriječilo ljude da krše njegovo naređenje o ostanku u kući, prenosi AP. Rekao je da ljudi treba da ostanu tamo 14 do 28 dana i da mu je sve jedno da li im je udobno jer se vlada bori za živote ljudi.
AP citira bivšeg povjerenika za informacije od javnog značaja Rodoljuba Šabića koji je rekao da je proglašavanjem vanrednog stanja Vučić preuzeo punu vlast nad donošenjem odluka za vrijeme krize iako je ustavno njegova uloga samo ceremonijalna.
“On izdaje naređenja koje vlada automatski prihvata, bez pravne kontrole”, navode se riječi Šabića.
U bivšim komunističkim zemljama istočne Evrope i drugdje populističke vođe uvode stroge mjere uključujući nekontrolisani nadzor mobilnih telefona svojih građana i duge zatvorske kazne za one koji krše odredbe o izolaciji, prenosi AP.
AP ukazuje na mađarski zakon, usvojen juče, kojim se premijeru Viktoru Orbanu daje pravo da vlada ukazima onoliko dugo koliko traje vanredno stanje proglašeno 11. marta.
Grupe za borbu za ljudska prava navode da mađarski zakon stvara mogućnost neograničenog vanrednog stanja i daje Orbanu i njegovoj vladi odriješene ruke da ograniče ljudska prava i suzbiju slobodu medija.
I druge vlade usvojile su ekstremne mjere navodi AP, pominjući mjere vlade Benjamina Netanjahua u Izraelu gdje je između ostalog odobren neviđen elektronski nadzor izraelskih građana i usporavanje sudske aktivnosti što je odložilo otvaranje Netanjahuovog suđenja za korupciju.
U Rusiji vlasti su povećale pritisak na medijske kuće i korisnike drušvenih mreža da kontrolišu narativ u vreme rastuće epidemije korona virusa. U Poljskoj ljudi su zabrinuti zbog nove vladine aplikacije uvedene za ljude koji su u kućnoj izolaciji.
Šefica kancelarije za ljudska prava Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Ingibjorg Solrun Gisladotir rekla je da dok razume potrebu da se deluje brzo da se zaštiti stanovništva od pandemije korona virusa, novoproglašena vanredna stanja moraju da imaju odredjeno vreme trajanja i parlamentarni nadzor.
“Vanredno stanje, gde god da se proglasi iz bilo kog razloga mora biti srazmerno svom cilju, i ostati na snazi samo onoliko dugo koliko je apsolutno neophodno”, rekla je ona.
U vreme nacionalnih hitnih situacija zemlje često preduzimaju mere koje aktivisti za odbranu ljudskih prava vide kao uskraćivanje gradjanskih sloboda kao što je veći nadzor, policijski čas i restrikcije putovanja, ili ograničenje restrikcije izražavanja, tako je Kina zatvorila cele gradove ranije ove godine da zaustavi širenje virusa, kao što je Indija uradila sa celom nacijom, prenosi AP.
Istraživač Amnesti internešenala Masimo Morati rekao je da vanredne situacije dozvoljene po medjunarodnom humanitarnom pravu ali je upozorio da restriktivne mere ne smeju da postanu “nova normalna” situacija.