Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da će hrvatsko predsjedavanje Evropskoj uniji kroz majski samit u Zagrebu dati zemljama Zapadnog Balkana jasnu evropsku perspektivu, jasan vremenski okvir, ali i metodologiju budućih pregovora za članstvo u EU.
Gostujući u programu televizije Frans 24 (TV France 24), Plenković je ponovio da se očekuje predstavljanje predloga o određenim modifikacijama metodologije pregovaračkog procesa i dodatan izvještaj o napretku Sjeverne Makedonije i Albanije, prenijela je Hina.
On je izrazio nadu da će to dovesti do “postizanja političkog rješenja” i da će “vratiti povjerenje te dvije zemlje prije zagrebačkog samita” EU i Zapadnog Balkana u maju.
Upitan hoće li poraz Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima nepovoljno uticati na njegovu Hrvatsku demokratsku zajednicu na sljedećim parlamentarnim izborima, Plenković je rekao da je vlada zaslužna za rast privrede i da je “učinila veliki pomak po pitanju veće solidarnosti u društvu i povećanja plata”.
“Predsjednički izbori su personalizovani izbori. Čestitamo izabranom predsjedniku (socijaldemokrati Zoranu Milanoviću) i cijenimo ono što je naša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović učinila zajedno s vladom na međunarodnoj sceni”, rekao je Plenković.
On je ocijenio da EU i Velika Britanija u narednih nekoliko mjeseci treba da “pokažu zrelost” i dogovore buduće odnose u ključnim oblastima do kraja 2020. godine.
“Sada nam je potrebna jasnoća, predvidivost i razumno planiranje za naše građane i naše zemlje. To je naš cilj sljedećih nekoliko mjeseci”, kazao je Plenković.
Britanci treba da izađu iz EU 31. januara, poslije čega će uslediti pregovori dvije strane o budućim odnosima. Zbog toga je Bregzit, uz novi višegodišnji finansijski okvir i mogućnosti proširenja EU, jedan od glavnih izazova hrvatskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije.
Govoreći o novom budžetu EU, Plenković je naveo da kompromis treba da bude postignut između “razvijenijih zemalja koje su u klubu preko 60 godina, onih koje su se kasnije priključile, onih koje su prešle iz nedemokratskog sistema i ušle u EU prije 15 ili, kao Hrvatska, prije sedam godina”.
Hrvatski premijer je rekao da manje razvijene zemlje “treba postepeno da se približavaju standardu života najrazvijenijih zemalja” EU i dodao da je akcenat za period od 2021. do 2027. potrebno staviti i na klimatske promjene, bezbjednost, migracije, inovacije, obrazovanje i druga pitanja.