Konzervativna Slovenačka demokratska stranka osvojila je četvrtinu glasova na vanrednim parlamentarnim izborima u Sloveniji, ali ni ubjedljiva pobjeda ne garantuje Janezu Janši put ka formiranju vlade.
U skladu sa očekivanjima, na drugo mjesto plasirao se debitant na parlamentarnim izborima Marjan Šarec, dosadašnji gradonačelnik Kamnika i kandidat na predsjedničkim izborima koje je sa malom razlikom izgubio u drugom krugu.
Predviđa se da će Šarecu biti nešto lakše da pronađe koalicione partnere, ali i da će mu za dolazak na vlast biti potrebna mnogočlana koalicija.
“Politička predizborna zabava nije bio toliko zanimljiva, ali će afterparti biti jako interesantan jer je – sve moguće”, kaže za BBC nekadašnji ministar privrede i profesor na ljubljanskom Ekonomskom fakultetu Matej Lahovnik.
Predsjednik Slovenije Borut Pahor najavio je da će mandat za sastav vlade najprije ponuditi Janši, kao relativnom pobjedniku trećih vanrednih izbora za redom.
Da li je za Janšu treća-sreća
Janez Janša traži treći premijerski mandat u nezavisnoj Sloveniji i jedini je poslanik koji je član parlamenta od osamostaljenja ove republike.
“Kada god je Janša imao priliku da sastavi vladu – on je uspio da je sastavi, jer ima ogromno političko iskustvo”, opisuje relativnog izbornog pobjednika Matej Lahovnik.
Upravo to iskustvo svrstava ga među političare “starog kova” – jedini je od lidera značajnijih partija koji ima duži politički staž, pa bi eventualne koalicione razgovore morao da vodi sa političkim novajlijama.
Ipak, neće mu u tome pomoći raspored mjesta u parlamentu, gdje sa sigurnošću može da računa samo na Novu Sloveniju, programski blisku, ali uzdrmanu slabijim izbornim rezultatom i najavom lidera stranke Mateja Tonina da je spreman da podnese ostavku.
Moraće da pokuša da pridobije neku od brojnih stranaka lijevog centra, koje su i u izbornoj noći listom izjavljivale da uopšte ne razmišljaju o saradnji sa Janšom.
Može li da vlada koalicija šest stranaka
Pobjednikom se ne mogu proglasiti ni stranke centra i ljevice – iako u prostom zbiru imaju dovoljan broj poslanika za formiranje vlade.
“Sigurno je da će Janša vladu mnogo teže sastaviti, ali i mnogo lakše vladati – ako uspije da sastavi vladu. Ljevica će, zbog velike podijeljenosti glasova i puno partija koje su ušle u parlament sa malim brojem poslanika, lakše aritmetički sastaviti vladu, ali će teže vladati”, kaže Lahovnik.
Za jednim stolom, treba da se nađu antiestablišment grupacija oko Marjana Šareca, dva bivša premijera – Miro Cerar i Alenka Bratušek, sa svima posvađani lider penzionera Karl Erjavec, umjerene socijaldemokrate Dejana Židana i ekstremni ljevičari Luke Meseca.
Rezultati parlamentarnih izbora u Sloveniji
- Slovenačka demokratska stranka – Janez Janša, 24,96% – 25 mandata
- Lista Marjana Šareca, 12,66% – 13 mandata
- Socijaldemokrate – Dejan Židan, 9,92% – 10 mandata
- Stranka modernog centra – Miro Cerar, 9,75% – 10 mandata
- Levica – Luka Mesec, 9,29% – 9 mandata
- Nova Slovenija – Matej Tonin, 7,13% – 7 mandata
- Stranka Alenke Bratušek, 5,12% – 5 mandata
- DeSUS – Karl Erjavec, 4,91% – 5 mandata
- Slovenačna nacionalna stranka – Zmago Jelinčić, 4,2% – 4 mandata
- manjinske liste – 2 mandata
Za formiranje vlasti, potrebna je natpolovična većina od ukupno 90 poslanika.
Slovenci, koji su u posljednja tri izborna ciklusa davali snažnu podršku novim igračima na političkoj sceni, ni ovoga puta nijesu odustali od prakse.
Prethodnog pobednika, dokorašnjeg premijera Mira Cerara, kaznili su “oduzimanjem” čak 26 mandata, ostavljajući ga na 10 poslanika.
Sada novajlijama ostaje da brinu i o kontroli unutar svojih labavih lista, o vjernosti poslanika i mogućnosti da se poslaničke grupe podijele i ne glasaju kako centrala, odnosno lider, kaže.
Ekstremna ljevica i desnica na sceni
Slovenci su poslali još jedan veoma važan signal o svom društvu.
Ekonomsko blagostanje, visok standard i stabilan rast privrede – daleko uspješnije u odnosu na ostale zemlje bivše Jugoslavije, nijesu donijeli zadovoljstvo baš svima.
Peta po snazi politička partija postala je Ljevica.
Predvodi je mladoliki 30-godišnji Luka Mesec, a odlikuju je oštri ljevičarski stavovi – prije svega odraz odnosa prema privatizaciji i životnom standardu.
“Sa njima će čak i svaka lijevo orijentisana stranka teško ući u koaliciju, jer imaju veoma radikalne zahtjeve”, opisuje gotovo neophodnog člana eventualne vlade bez Janeza Janše Matej Lahovnik.
Sa druge strane, poslije decenije odsustva iz parlamentarnog života, tik iznad cenzusa završila je ultradesničarska Slovenačka nacionalna stranka populiste Zmaga Jelinčića.
“To je signal da je pitanje ilegalnih migranata bilo potcijenjeno pitanje i da ga treba ozbiljno shvatati”, objašnjava Matej Lahovnik ulazak u parlament stranke koja se protivi članstvu Slovenije u NATO-u i Evropskoj uniji.
Počinje vrijeme izazova
Dok koalicioni pregovori još budu trajali, novoj vladi će neke spoljne okolnosti već zacrtati plan rada koji neće biti nimalo lak.
“Evropska komisija otvara pitanje prodaje Nove ljubljanske banke (NLB), što je u Sloveniji i prvorazredno političko pitanje”, najavljuje prvi izazov profesor Ekonomskog fakulteta Lahovnik.
Slovenačku privredu, koja u velikoj mjeri zavisi od izvoza, naprijed je vukao razvoj tržišta koja traže slovenačku robu – prije svega, njemačkog, francuskog i italijanskog.
Ako se tamo stanje promijeni – i nasljednika Mira Cerara očekuje više posla.
U tome će svakako manje razumijevanja imati sindikati, posebno oni iz javnog sektora, koji očekuju ukidanje ograničenja rasta plata za budžetske korisnike, nametnutog još u kriznoj 2012. godini.
“Sindikati javnih službi će imati visoke zahtjeve jer rast privrede postoji, a posebno će biti aktivni kada osjete da je vlada nestabilna.”
Kada se na sve te probleme doda i arbitražni spor oko granice u Piranskom zalivu sa Hrvatskom, jasno je da će Sloveniji biti neophodna stabilna i čvrsta vlada.
A, čini se, jedino to u ovom trenutku ne može da ima.
izvor BBC News na srpskom