Proces formiranja manjinske vlade počeo je da liči na vrijeme kada smo prvi put ustanovili slučaj zaraze koronavirusom u Crnoj Gori: svaka naredna sedmica je ključna. Čekali smo skoro mjesec i po, a još nemamo ni prijedlog sastava izvršne vlasti, kazao je portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević.
Gostujući u emisiji “Pressing” na Gradskoj televiziji, on je naveo kako je pristup formiranju manjinske vlade bio “prilično neiskren”, a da su se Socijaldemokrate – kao potencijalni partneri u vladi – trudile da sve nesuglasice rješavaju “bez medijske predstave, cijeneći da time doprinose stišavanju tenzija u Crnoj Gori i konstruktivnom formiranjumizvršne vlasti koja će raditi za interese građana”.
“Kada se sve sabere i oduzme u prethodnih mjesec i po, djeluje mi da se najmanje radi o interesima građana Crne Gore, već prije o trulom kompromisu i podjeli funkcija kako bi neko dobio manje, a neko više”, dodao je on.
Pregovori kao na pijaci
Razlog zbog kojeg je predsjednik SD-a Damir Šehović juče izjavio da neće podržati manjinsku vladu, Zirojević vidi prije svega u načinu na koji su tekli pregovori.
“To je izgledalo kao na pijaci: jednog dana kažu da može ministarstvo odbrane i javne uprave, pa drugog dana ministarstvo kulture, pa trećeg energetike… I mjesta u EPCG i CEDIS-u, čak i Aerodromi… Pregovore su vodili Šehović i potpredsjednik Boris Mugoša pa su nam oni prepričavali ishode. Nemam za to drugu riječ osim – pijaca. Pokušali su sve da svedu na trgovinu funkcijama, a mi smo htjeli da sve vratimo na principe”, dodao je on.
Prema riječima Zirojevića, SD nije htio da bilo koji funkcioner SNP-a, koja je “proruski orjentisana partija” i prvobitno nije htjela da se saglasi sa uvođenjem sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, bude na čelu Skupštine. Tim prije što je predsjednik parlamenta član Savjeta za odbranu i bezbjednosti ima pristup svim povjerljivim informacijama.
“Zbog toga smo rekli da ćemo prije izabrati da budemo van ove priče nego da pristanemo na ucjene nekoga ko je sve vrijeme na pogrešnoj strani istorije i na suprotnim stanovištima od nas ostalih. Ni danas nismo spremni da pristanemo na to”, istakao je on.
Podrška manjinskoj vladi, kako je precizirao, sada zavisi od DPS-a koji je naveći opozicioni subjekt u aktuelnom skupštinskom sastavu.
“Oni se još nisu oglasili, ali smo čuli stav da im je veoma važno da i SDP i SD budu u manjinskoj vladi – što ohrabruje. Zato se nadam da ćemo doći do manjinske vlade i parlamentarne većine koje neće biti proizvod ucjena partije koja nije glasala za smjenu Vlade Zdravka Krivokapića niti predsjednika Skupštine Alekse Bečića, a želi da bude dominantan faktor u novoj vladi”, precizirao je.
Vučić u manjinskoj vladi
Još jedan odraz neozbiljnosti SNP-a vidi u načinu na koji su iznosili stav o učešću u manjinskoj vladi, te da se veoma dugo čekao stav njihovog Glavnog odbora. To je i sada slučaj, s obzirom na to da je nova sjednica tog tijela zakazana za vikend, gdje bi se ponovo odlučivalo o ulasku u manjinsku vladu kako njih, tako i SDP-a. Na eventualnu umiješanosti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u donošenje odluka ove stranke, kaže, da ukazuje i činjenica da je samo nekoliko dana nakon izbora u Srbiji “došlo do raspleta situacije” oko manjiske vlade u Crnoj Gori.
“Da ne govorim o audio-snimku predsjednika SNP-a Vladimira Jokića sa sastanka u Beranama gdje ‘crta’ Vučića i govori o dobijenim instrukcijama da uđu u manjinsku vladu ‘iako on to intimno ne želi’ ali je bitno za Kosovo, Republiku Srpsku i Crnu Goru”, rekao je on i potcrtao da je na taj način upravo Jokić govorio o umiješanosti predsjednika Srbije u proces formiranja manjinske vlade.
Kako je rekao, u politici više ništa ne može da ga iznenadi, pa tako ni pominjanje Ranka Krivokapića kao mogućeg ministra vanjskih poslova u manjinskoj vladi – iako je iz politike izašao prije šest godina. Takođe smatra da su personalna rješenja za pojedine pozicije “unutrašnja stvar SDP-a”, te da se ta partija odlučila za one koji bi najbolje obavljali te funkcije.
Novi i pogrešni izbori
Temeljni ugovor, Otvoreni Balkan i popis biće pitanja o kojima će se unutar buduće vlade odlučivati dvotrećinskom većinom. Kada je riječ o opoziciji, Zirojević podsjeća da su opozicione stranke koje imaju 39 poslanika prije nepunih mjesec potisale sporazum o saradnji u kome su definisani prioriteti naredne 43. Vlade Crne Gore. Kako precizira, u njemu se ne navodi potpisivanje ugovora sa vjerskim zajednicama, regionalnih inicijativa niti popisa stanovništva, te da će se sve odluke donositi konsezusom svih članova vlade. Sada se pojavio ugovor sasvim nove sadržine koji podrazumijeva i ova pitanja i novi način odlučivanja o njemu.
“Nova vlada ima 18 resora, a dvije trećine su – njih 12. SNP ima šest resora, GP URA pet i fali im još samo jedan… Da ne govorim o tome da su se albanske partije izjasnile da podržavaju Otvoreni Balkan, tako da možemo računati da bi taj prijedlog prošao. Za mene je realno i da neko pristane na usvajanje Temeljnog ugovora – ne u skladu sa zakonom i Ustavom, već voljom zvaničnog Beograda”, kazao je on.
Takođe je podsjetio kako je prema planu rada vlade usvajanje zakona o popisu bilo planirano za prvi kvartal ove godine što smatra presedanom.
“Više se niko ne sjeća rezolucije o Srebrenici za koju smo se zajedno borili i koja je toliko potresala javnost jedno vrijeme. Mi smo ministra Vladimira Leposavića smijenili zbog stava o Srebrenici, a sada na to potencijalno dovodimo nekoga ko vjerovatno ima iste svjetonazore kao on. Taj sporazum se značajno razlikuje od ranijeg i svaka od tih razlika ide isključivo u korist SNP-a i njene politike”, kaže on.
Po njegovom mišljenju, Crna Gora mnogo rizikuje ovakvim političkim raspletom. Tim prije što pojedina personalna rješenja iz SNP-a ukazuju na dodatne probleme koje bi mogli imati i tokom rada naredne vlade.
“Vidjeli smo koliko je Vlada Zdravka Krivokapića za godinu i po naštetila Crnoj Gori, šta se dešava u prosvjeti, zdravstvu, odbrani… Gdje god pogledate, sve je srozano na nivo da će nam trebati deset i više godina da se vratimo gdje smo bili prije 30. avgusta 2020. godine”, dodao je i posebno istakao da je bezbjednosni sistem naročito kompromitovan i u okviru NATO struktura.
“Kompromis je moguć ako želimo da se dogovorimo. Ali ako želimo da ucjenjujemo jedni druge, do toga neće doći. Kompromis ne smije da ugrožava interese Crne Gore i svih naroda koji žive u Crnoj Gori. Možemo da se okupimo oko pitanja važnih za razvoj zemlje i dobrobit građana, ali ipak nismo čuli ni jednu riječ kako će se naredna vlada baviti sanacijom ekonomske situacije. Ako oko bitnih pitanja postignemo kompromis, postoji svijetla budućnost za našu zemlju. U protivnom, trulim kompromisima nikud ne idemo”, zakjučio je on.
U Podgorici nije moguća kolicija poput one u Ulcinju
Zirojević smatra da koalicija sa GP URA i SDP-om u Ulcinju nije politička trgovina. Kako je naveo, o takvom predlogu opštinskog odbora stranački organi na državnom nivou su imali manje-više pozitivan stav i smatrali su da je odluka upravo na onima koji SD predstavljaju na lokalnom nivou. Podsjeća i da se vlast u Ulcinju, struktura stanovništva i važnost donošenja odluka u tom gradu ne mogu porediti sa onim na državnom nivou.
Kada je riječ o Podgorici, isti sastav koalicije – kako je precizirao – nije moguć. Razlozi su višestruki: počev od stava opštinskog odbora SD do političke scene u Glavnom gradu. Iako još nije bilo razgovora, procjenjuje da će koaliciona saradnja na ovom nivou biti nastavljena upravo sa dosadašnjim partnerima.