Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Ženski klub Skupštine: Brak da bude nelegalan za maloljetne

Regionalna savjetnica UNICEF-a za rodna pitanja za region Evrope i Centralne Azije Šiba Harma čestitala je Ženskom klubu Skupštine na inspirativnom radu

Ženski klub Skupštine Crne Gore i predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori pozivaju na izmjene zakona, kako bi brak bio nelegalan za osobe mlađe od 18 godina.

Kako su saopštili iz Skupštine, kopredsjednice Ženskog kluba Branka Bošnjak i Vesna Pavićević održale sastanak sa dr Šibom Harma, regionalnom savjetnicom UNICEF-a za rodna pitanja za region Evrope i Centralne Azije (ECA region), Huanom Santanderom, šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Sabinom Žunić, zamjenicom šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Nelom Krnić, koordinatorkom programa za monitoring prava djeteta i Jelenom Perović, koordinatorkom komunikacija.

Bošnjak je kazala da će Ženski klub hitno inicirati izmjene zakonske regulative koje će makar formalno onemogućiti da maloljetna lica mogu stupiti u brak.

“Svjesni smo činjenice da su maloljetnički brakovi u romskoj populaciji, vrlo kompleksan problem i da se tu pod okriljem navodne traadicije, vrši trgovina ljudima. Zato ovom problemu treba prići sa više strana, posebno je važno obrazovanje i emancipacija kako bi imali više samosvkesnih djevojčica koje će imati jasno iskazanu podršku sistema da se zajedno borimo protiv ovog problema. Izmjena zakonske regulative će biti važan iskorak, ali to će biti samo početak borbe protiv ove pošasti”, kazala je Bošnjak.

Pavićević je ukazala na to da živimo u moderno doba “kada se uveliko propagiraju slobode i jednakosti, i danas, na žalost, postoje ugovoreni brakovi, sa najvećom stopom u romskoj i egipćanskoj populaciji”.

“Država je u obavezi da osigura da sve djevojčice imaju jednake mogucnosti u obrazovanju, posebno u srednjoj školi, jer je činjenica da mnoge romske djevojčice napuste školovanje zbog ugovorenih brakova i pritiska njihovih roditelja. To je postalo običaj kod romske populacije! Bez obzira što možda postoji i prinudni pristanak djeteta na ugovoreni brak, ni običaj, ni tradicija, ni kultura, ne smiju da budu opravdanje za takve stvari. Osim promjene zakonske regulative, neophodno je podizanje nivoa svijesti mladih ljudi, a posebno mladih romskih zajednica o važnosti obrazovanja i štetnim posljedicama dječjih brakova, koje kasnije utiču na psihičko i fizičko zdravlje njihove djece”, poručila je Pavićević.

Regionalna savjetnica UNICEF-a za rodna pitanja za region Evrope i Centralne Azije Šiba Harma čestitala je Ženskom klubu Skupštine na inspirativnom radu.

” Zabrana dječjih brakova i promjena društvenih normi kako bi se snažnije podržala svaka djevojka u Crnoj Gori da u potpunosti ostvari svoje potencijale pomoći će zemlji da smanji nasilje i siromaštvo i ubrza socio-ekonomski razvoj “, kazala je ona.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander istakao je da je dječji brak kršenje ljudskih prava.

“Kao društvo, moramo da podržimo zdravo djetinjstvo i obrazovanje za svaku djevojčicu i dječaka kako bi mogli da žive kao produktivni članovi društva. Ovo je u najboljem interesu budućih generacija u Crnoj Gori i neophodno za iskorjenjivanje jednog od najtežih oblika diskriminacije djece”, kazao je on.

Svaka treća djevojčica uzrasta 15-19 godina i svaki šest dječak u romskoj i egipćanskoj populaciji su u braku ili zajednici, prema Istraživanju višestrukih pokazatelja stanja prava žena i djece u Crnoj Gori iz 2018.

Zakonodavna praznina koja dozvoljava sklapanje brakova u uzrastu od 16 godina jedan je od ključnih faktora omogućavanja dječjih brakova, sudeći prema studiji iz 2018. koju je sproveo Centar za romske inicijative, uz podršku UNICEF-a i EU.

” Povećanje finansijskih sredstava za proširenje usluga podrške djeci i porodici takođe je identifikovano kao jedna od ključnih mjera koju treba preduzeti u Crnoj Gori kako bi se smanjila izloženost djece nasilju, eksploataciji i siromaštvu i obezbijedilo da sve djevojčice i dječaci imaju jednake šanse da rastu i razvijaju svoje potencijale. Pružanje pouzdanih statističkih podataka o stanju i potrebama djece i porodica u zemlji takođe je izazov koji treba hitno rješavati kako bi državne politike bile zasnovane na dokazima, efikasne i mjerljive u kontekstu procesa pridruživanja EU i ispunjavanja ciljeva Crne Gore u Agendi 2030 “, zaključili su iz Skupštine.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve