Odbor za ljudska prava i slobode podržao je Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Članovi Odbora iz vladajuće koalicije predložili su Skupštini da usvoji prijedlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Glasanju nijesu prisustvovali članovi Odbora iz opozicije.
Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin rekao je danas da je Vlada dužna da otvori pitanje pravne valjanosti upisa nekih vjerskih objekata u katastar nepokretnosti.
On je to kazao na sjednici Odbora za ljudska prava na kojoj se razmatra Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, a kojoj prisustvuju i predstavnici vjerskih zajednica i civilnog sektora.
“Kada je riječ o načinu na koji je uknjižena Srpska pravoslavna crkva devedesetih godina u katastar ne treba ni od toga praviti neku mistifikaciju”, kazao je Pažin.
PPV Zoran Pažin: Da bi se neko pozivao na pravo svojine moraju biti ispunjena dva uslova: postojanje pravnog osnova i pitanje upisa. Ako jedan od uslova nedostaje Vlada je dužna da otvori pitanje pravne valjanosti upisa nekih vjerskih objekata u katastar nepokretnosti. pic.twitter.com/9fPaSEpLru
— Vlada Crne Gore (@VladaCG) December 23, 2019
Da bi, dodaje on, neko mogao da se poziva na svoje pravo svojine, moraju i kumulativno biti ispunjena dva uslova.
“Jedan je postojanje punovažnog pravnog osnova. To može biti neki ugovor o kupoprodaji, ugovor o poklonu, to može biti akt nasljeđivanja, to može biti neka odluka državnog organa ili sudska odluka”, objašnjava Pažin.
Pored toga, ističe on, mora biti ispunjen i drugi osnov koji se tiče upisa u katastar nepokretnosti.
“Ako nedostaje jedan od ova dva kumulativna uslova onda pravno poredak naprosto mora otvoriti pitanje pravne valjanosti takvoga upisa. To je tako po pravo i u ranijne važećem pravnom sistemu i u sada važećem pravnom sistemu”, kazao je Pažin.
PPV Zoran Pažin: Svugdje u svijetu, a ne samo u CG, pravna lica stiču pravni subjektivitet upisom u odgovarajući javni registar. Nije moguće postojanje pravnih lica bez upisa u odgovarajući pravni registar. Ne razumijem zašto SPC godinama ne želi da bude upisana u javni registar. pic.twitter.com/I4eqjvbHDb
— Vlada Crne Gore (@VladaCG) December 23, 2019
Ističe da ne postoji nikakva loša namera, posebno ne prema jednoj bilo kojoj vjerskoj azjednici u ovoj konkretnom slučaju prema crkvi.
“Nego postoji potreba za pravnom sigurnošću. To je ustavna obaveza Vlade na kojoj Vlada mora da istraje. Pravna sigurnost je najvažniji aspekt vladavine prava“, rekao Pažin.
On je lazao da svugdje u svijetu, a ne samo u Crnoj Gori, pravna lica stiču pravni subjektivitet upisom u odgovarajući javni registar.
“Nije moguće postojanje pravnih lica bez upisa u odgovarajući pravni registar. Ne razumijem zašto SPC godinama ne želi da bude upisana u javni registar”, pita se Pažin.
Na sjednici Odbora resorni ministar Mehmed Zenka je istakao da je riječ o veoma liberalnom zakonskom tekstu.
“Nema vjerske zajednice koja nije komentarisala ovaj nacrt. Prihvaćeni su svi prijedlozi vjerskih zajednica koji su bili u skladu sa međunarodnim standardima”, kazao je Zenka.
Regulisana je, kaže ministar i procedura registracije i evidencije vjerskih zajednica.
“Ovim zakonom se štiti državna imovina koju koriste vjerske zajednice. Ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je postala vlasnik imovine država će to priznati i poštovati. Sve preporuke iz posljednjeg mišljenja Venecijanske komisije prihvaćene su”, naveo je Zenka.
Ministar Mehmed Zenka na sjednici Odbora za ljudska prava: Predloženi zakon slobodi veroispovijesti garantuje svima u CG veći stepen prava i slobode nego važeći zakon iz 1977. Jednako se štite prava i slobode svih vjerskih zajednica i vjernika kao i građana koji nijesu vjernici. pic.twitter.com/nZgqgoMM0q
— Vlada Crne Gore (@VladaCG) December 23, 2019
Ministar kaže i da Zakon dozvoljava osnivanje vjerske zajednice koje imaju najmanje tri punoljetnja vjernika.
“Svako sporenje u vezi imovine biće rješavano pred nadležnim sudom. Pred vama je jedan savremen zakon i njim se na jednak način štite prava i slobode svih vjerskih zajednica”, poručio je ministar Zenka.
CPC za Zakon, SPC traži razgovore
Boris Bojović episkop CPC kazao je da CPC podržava predlog zakona, istakavši da će njime imovina koja je nezakonito prepisana SPC biti ponovo ozakonjena na crnogorsku državu.
“CPC i njeni vjernici diskriminisani su već dugi niz godina i u svim crkvama odriče nam se pravo da služimo i uskraćeno nam je pravo da ispovjedamo vjeru i nacionalnu pripadnost. Takvo stanje traje od devedesetih godina kada je ukinuta CPC”, kazao je Bojović.
On je naveo da SPC svu crkvenu imovinu tumači kao svoju.
“Smatram da je pravno rješenje iz ovog zakona dobar pravni osnov za rješenje vjerskih pitanja u Crnoj Gori i podržavamo usvajanje ovog zakona”, kazao je Boris Bojović iz CPC.
Rektor cetinjske bogoslovije Gojko Perović predložio je Vladi da povuče Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti. Od Vlade traži da sa svim crkvama i vjeskim zajednicama uđe u dijalog.
“Imali smo primjedbe, nikakav odgovor dobili nijesmo”, kazao je Perović i dodao da preporuke Vemecijanske komisije nijesu inkomporirane adekvatno u zakon.
“Prijedlog zakona nije u saglasnosti sa Ustavom zbog diskriminatorskih odredbi. Radikalno se atakuje na svojinska prava crkve koji je suprotan Ustavu Crne Gore”, naveo je Perović i dodao da crkva nikome nikad ništa nije otela.
Fuad Čekić iz Islamske zajednice je rekao da je zakon neophodan, navodeći da bi njime, trebalo detaljnije obrazložiti pitanje plaćanja poreza.
“Tražili smo da se regulišu pitanja poreskih stvari. Venecijanska komisija je usvojila neke naše predloge. Iznijeli smo svoje specifičnosti koje se tiču zakona”, kazao je Čekić.
Poslanik Demokratskog fronta Milutin Đukanović, ocijenio je da Odbor za ljudska prava ne bi trebalo da raspravlja o ovom aktu, dok to ne učini Zakonodavni, i dok se ne, kako je rekao, razriješi konfuzija oko mišljenja stručne službe.
“Članovi Zakonodavnog odbora imaju mišljenje stručne službe da je ovaj zakon neustavan. Zašto da se vodi ova polemika, ako je stručna služba, koja je jedina relevantna, smatra da ovaj zakon nije ustavan? Treba napraviti pauzu dok ne dobijemo mišljenje Zakonodavnog odbora”, ocijenio je Đukanović.
Predsjednik Odbora Halil Duković, rekao je da nema u poslovniku odrednice o tome da rad jednog odbora utiče na drugi.
“I da je donijeto mišljenje, a nije, o tome odlučuje Skupština”, kazao je Duković.
Član Odbora iz DF-a Slaven Radunović pitao je Dukovića zašto je na sjednicu pozvao, kako je, kazao, pseudoreligijsku organizaciju?
“To što neko u nazivu ima crkva, ne znači da je crkva”, naveo je Radunović.
Duković je kazao da je pozvao sve relevantne vjerske zajednice i da ne ulazi u to koja je crkva kanonska.