Ponedjeljak, 15 Avgusta, 2022
Rubrika:

Vuković: Amerika priprema set mjera za sprječavanje dalje regresije političkih prilika u regionu

''Zvaničnici crnogorske Vlade sigurno su dobili jasne poruke u Vašingtonu da bilo kakvo promišljanje kojim se relativizuje uticaj trećih strana više neće biti tolerisano''

Stejt department i Bijela kuća žele da pošalju poruku da obraćaju veliku pažnju na situaciju u regionu, kaže za Antenu M profesor na Univerzitetu Džons Hopkins Siniša Vuković, komentarišući seriju naimenovanja američkih zvaničnika.

Dodaje da je legitimna i interpretacija da se zapravo šalje poruka da je situacija na terenu možda izmakla kontroli.

Za Vukovića je izbor Kristofera Hila za ambasadora u Srbiji neobičan čin, ali i najjači signal koji je Bijela kuća mogla da pošalje. Hil je, navodi, i te kako svjestan uticaja SPC na vlasti u Beogradu, te je za očekivati da će o tome voditi računa za vrijeme novog mandata.

Deset mjeseci od dolaska Džozefa Bajdena za predsjednika SAD, kako Vam sada izgleda njegova struktura savjetnika i zvaničnika, s akcentom na odnos prema Balkanu? Gabrijela Eskobara opisuju kao nekog ko dobro poznaje ovdašnje prilike, kao i Kristofera Hila. Podsjetimo i da je Džefri Houvnir nominovan za amasadora SAD na Kosovu, dok je za ambasadora u BiH nominovan Majkl Marfi. Iskusna diplomatska garda je poruka da je situacija postala suviše ozbiljna ili da je Balkan novoj administraciji važan?

Vuković: Nema sumnje da se radi o seriji nominovanja koja po sadržaju, kvalitetu i promišljenosti teško da ima pandan u skorijoj istoriji. Kao što znate, prije svega radi se o diplomatama koji iza sebe imaju ozbiljno profesionalno iskustvo rada na zapadnom Balkanu. Svi su imali makar dvije, nerijetko i više, diplomatske ture u regionu. To su ljudi koji su i te kako upućeni u trenutnu situaciju, kojima neće dugo trebati da se uhvate u koštac sa trenutnim političkim izazovima. Istovremeno, temeljnost izbora upućuje i na to da State Department i Bijela kuća žele poslati poruku da obraćaju veliku pažnju na situaciju u regionu.

Legitimna je i interpretacija da se ovim imenovanjima zapravo šalje i poruka da se situacija na terenu možda izmakla kontroli u prethodnom periodu. Međutim, sve i da je tako, činjenica da je odabran tako iskusan kadar govori da se regresija u političkim prilikama u regionu više neće zanemarivati. Imajte u vidu da i među karijernim dipomatama teško možete naći osobe koje su ‘specijalizovane’ za određene regione; jer priorda posla zahtjeva da mijenjaju region, pa čak i kontitent, svakim novim mandatom. Ovdje se radi o izuzecima od tog pravila, jer su ovo diplomate koje su svojim radom zavrijedili epitete iskusnih stručnjaka i eskperata za region zapadnog Balkana.

Zašto mislite da je Hil nominovan za funkciju ambasadora u Srbiji, kakav je to signal, te šta ZB treba da očekuje od tog naimenovanja?

Vuković: To je veoma neobičan čin. Hill je odavno penzionisan, i u prethodnoj deceniji živio je miran i komforan akademski život kao dekan prestižne škole Korbel za međunarodne odnose u Denveru. Njegovo imenovanje je bez sumnje najjači signal koji je Bjela kuća mogla poslati u ovom trenutku. Hill je izabran ne samo zbog svog impresivnog iskustva na Balkanu, već i zato jer se radi o čovjeku od ličnog povjerenja predsjednika Bajdena. Neko ko uživa u komociji koju pruža akademska pozicija, nakon zasluženog penzionisanja prije 10 godina, ne napušta penziju tako lako, naročito ako se radi o mandatu u zemlji i regionu koji prolazi mozda najtenzicniji period u skorijoj istoriji.

Teško je pretpostaviti da bi Hill preuzeo takvu odgovornost da poziv nije proistekao direktno iz Bijele kuće. Sve to upućuje da se velika pažnja posvećuje regionu, i razumije ozbiljnost trenutne situacije. Ovo u neku ruku podsjeća na odluku Kenedija iz 1961. da imenuje Kenana za ambasadora u Jugoslaviji, cijelu deceniju nakon njegovog povlačenja iz diplomatije. Tada se to uradilo jer je Jugoslavija počela da predvodi pokret nesvrstanih, sto je za zapad bila velika nepoznanica i stvaralo stratešku zabrinutost.

Bivši američki ambasador u Srbiji Majkl Kirbi kazao je u jednom intervjuu da očekuje od Hila “otvorenost za rješavanje stvari na nove načine”. Koji su to novi načini?

Vuković: Hilov prethodnik se nije baš proslavio kao veoma aktivan sudionik procesa koji su oblikovali region u prethodnom periodu. Ostaće upamćen kao ambasador koji je bio previše mek, možda čak i naivno popustljiv, prema oživljavanju neo-četničke ideologije u zvaničnim krugovima u Beogradu. Tako nešto indirektno je legitimisalo određene ekspansionističke tendencije koje su počele da dominiraju u vanjsko političkim djelovanjima zvaničnog Beograda. Hill dolazi u veoma delikatnom momentu kada je Beograd uveliko okrenut Moskvi i Pekingu, osnažen već pomenutom ekspanzionističkom retorikom. Hil ima iskustva sa takvom ideologijom, i zna šta su posljedice i ograničenja popustiljivosti prema takvim politikama.

Neki pragmatični kompromisi, u kojima je lično učestvovao u Dejtonu, proziveli su rezultate koji i dan danas koče region i stvaraju plodno tlo za sporadičnu i probelmatičnu eskalaciju koja nikako da se ugasi. Valja naglasiti da je Hil i te kako svjestan i uticaja SPC na vlasti u Beogradu. Mnogi možda ne znaju, ali on i Holbruk su to i te kako znali da okrenu u svoju korist: s obzirom da SAD nije želio da direktno pregovara sa Karadžicem i Mladićem, niti da ih legitimiše kao predstavnike Srba u sukobu u Bosni, iskoristili su uticaj Patrijarha Pavla da putem tzv. ‘patrijarhovog pisma’ da legitimitet Miloševiću da učestvuje u Dejtonu kao predstavnik Srba. Dakle već tada mu je bilo jasno koliki politički uticaj SPC ima na vlasti u Srbiji. Za očekivati je da će o tome voditi računa i za vrijeme novog mandata.

Specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar saopštio je na nedavno održanom 2BS forumu da će američka administracija biti veoma aktivna u regionu, te da imaju jasan odgovor na uticaj Rusije. Poruke koje je poslao, čini se, bile su prilično oštre i jasne?

Vuković: Nema sumnje da se radilo o veoma oštrim i direktnim porukama. Amerika priprema set mjera kojima će primarna namjera biti sprječavanje dalje regresije političkih prilika u regionu. Istovremeno može se očekivati i da će se manje tolerisati strategija balansiranja i śeđenja na dvije (ili tri) stolice. Mnogi se sjećaju da je Brajan Hojt Ji, za vrijeme administracije Baraka Obame, već poslao takve signale. Tadašnja situacija i trenutne prilike su neuporedive, jer tada nije postojao ovakav stepen uticaja ‘trećih strana’ na Balkanu, prije svega u Srbiji i u manjem entitetu Bosne i Hercegovine.

Brine i činjenica da tom društvu nerijetko mnogi, čak implicitno i sam Eskobar, vide i današnju Crnu Goru. Zvaničnici crnogorske Vlade sigurno su dobili jasne poruke u Vašingtonu da bilo kakvo promišljanje kojim se relativizuje uticaj trećih strana više neće biti tolerisano.

Nakon nedavnog sastanka visokog predstavnika EU Džozepa Borelja i američkog državnog sekretara Entonija Blinkena prošle sedmice u Vašingtonu, EU i Sjedinjene Države dogovorile su da ojačaju zajednički angažman na Zapadnom Balkanu. Kakve konkretne zajedniče poteze možemo da očekujemo, u čemu može da se ogleda ta saradnja?

Vuković: Konkretno, teško je reći. Prije svega EU i SAD još uvijek rade na otopljavanju odnosa koje je u mnogome poremetila prethodna administracija u Vašingtonu. Ono što se može očekivati da neće biti devijantnih aktivnosti koje su bile veoma učestale za vrijeme Trampa i njegovog izaslanika Grenela. Za očekivati je veći stepen sinhronizacije aktivnosti, zajedničkog planiranja, i zajedničkih strategija. To bi već bila ogromna promjena.

Takođe, može se očekivati i da će se mnogo snažnije okrenuti suzbijanjem ekonomskog uticaja trećih strana, prije svega Kine, koja u ovom trenutku postaje ključni strateški izazov za SAD. Kada je bezbijednost u pitanju, nema sumnje da će SAD mnogo više pažnje posvetiti uticaju koji Rusija u ovom trenutku uživa u regionu. Koliko će EU biti voljna i u stanju da se pridruži Americi u takvim namjerama umnogome zavisi od unutrašnjih prilika u samoj Uniji, i uticaju koji će u narednom periodu imati desničarske i populističke stranke u većini zemalja članica.

IzvorantenaM

Najnovije

Ministarstvo: Sa prosvjetnim radnicima biće potpisani predugovori

Ministarstvo prosvjete izražava zadovoljstvo zbog danas održanog sastanka u kabinetu premijera, na kojem je postignut dogovor kojim se omogućava useljenje podstanara – prosvjetnih radnika...

Grad teatar: Predstava Magbet sjutra u Budvi

U utorak, 16. avgusta, u Mediteranskom sportskom centru Budva, sa početkom u 21 čas, premijerno će biti prikazana predstava “Magbet”, nastala po istoimenom djelu...

Odgovor Ambasade MVP-u: Božović ambasador sve dok Vučić ne donese ukaz o opozivu

Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić danas je uputio Urgenciju MUP-u Crne Gore i ponovo zatražio promptnu zabranu ulaska i udaljenje Vladimira Božovića, koji je...

Na Kosovu restrikcije struje zbog energetske krize

Kosovska kompanija za distribuciju električne energije (KEDS) je saopštila da od ponedjeljka, 15. avgusta, počinju restrikcije struje zbog loše energetske situacije. Restrikcije su počele u...

Iz zatrovane Odre u Poljskoj izvađeno više od 40 tona uginule ribe

Iz rijeke Odre, koju je u gornjem toku na teritoriji Poljske krajem jula zatrovala nepoznata supstanca, izvađeno je više od 40 tona uginule ribe,...

Najčitanije

Povezano

Bajden napustio Bijelu kuću prvi put od dobijanja kovida

Predsjednik SAD Džo Bajden završio je svoju posljednju kovid-19 izolaciju i napustio Bijelu kuću prvi put od kada se inficirao korona virusom prošlog mjeseca. Bajden...

Vuković: SAD zakonom o Zapadnom Balkanu dovode u pitanje inicijativu Otvoreni Balkan

Grupa američkih senatora iz Demokratske i Republikanske stranke predstavila je nacrt zakona koji ima za cilj podršku ekonomskom razvoju, trgovini i borbi protiv korupcije,...

Siniša Vuković: Ni Milošević nije pao jer je vodio ratove, već zato što ih je izgubio

Srbija u ruskom ratu u Ukrajini nije neutralna, jer su njena neutralnost i balansiranje zapravo otvoreno legitimisanje i prihvatanje pozicija agresora, tvrdi u razgovoru...

Pelosi: SAD ostaju posvećene podršci Tajvanu

Predsjednica Predstavničkog doma SAD Nensi Pelosi, koja predvodi delegaciju Kongresa u posjeti Tajvanu, izjavila je danas da SAD ostaju posvećene podršci Tajvanu. “Danas se svijet suočava sa...

Komentari

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
LjuboCT
08.03.2022-07:28 07:28

Siniša nato sendvičaru i plaćeniče…