Nacrt izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama Crne Gore sveukupno ide u dobrom pravcu, ključna će biti njihova pravilna primjena –saopštila je Venecijanska komisija.
Pravni eksperti Savjeta Evrope, Venecijanska komisija, objavila je danas mišljenje na nacrt izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama Crne Gore, koje je tražio ministar pravde Marko Kovač.
Venecijanska komisija pohvalilo je Ministarstvo pravde Crne Gore “što je organizovalo inkluzivnu, demokratsku i transparentnu javnu raspravu o Zakonu, i što je podnijelo zahtjev za mišljenje u oktobru 2022. godine, prije finalizacije izmjena”
Venecijanska komisija ohrabruje vlasti da nastave sa dobrim radom na ovim izmjenama i dopunama u cilju potpunog usklađivanja sa standardima, ali naglašava da će se velika pažnja morati posvetiti praktičnoj implementaciji novog teksta.
-Kao što se pokazalo u praktičnoj primjeni ovog zakona, zakoni na papiru se ne mogu uvek primjeniti u praksi- navodi VK.
Venecijanska komisija smatra da Zakon, generalno gledano, ide u dobrom pravcu: uvodi jasnije odredbe o imenovanju i premještaju sudija, podstiče internu mobilnost, predviđa jasan i sistematizovaniji sistem ocjenjivanja, precizira nove odredbe o Komisiji za Etički kodeks, pojačava odgovornost i transparentnost tako što se Sudskom savjetu povjerava mogućnost pokretanja disciplinskog postupka – navodi se u mišljenju Venecijanske komisija.
Ipak, napominju da dvije ključne teme – prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu i poteškoće pri izboru uglednih članova Sudskog savjeta – ne mogu se obrađivati bez zadiranja u ustavna ovlašćenja drugih organa,
-Znak je zrelosti i odgovornosti političke klase da može da pronađe konsenzus ili dogovore, posebno u pogledu imenovanja nezavisnih institucija – navodi se u mišljenju.
Venecijanska komisija žali što mnoge od njenih preporuka iz 2014. nisu sprovedene. Posebno preporučujeizmjenu sledećih odredbi:
Da bi se zaštitio i podržao osnovni princip nezavisnosti sudstva, prava sudija u vezi sa radom, kao što su pravo na adekvatnu platu ili starosna granica za odlazak u penziju, treba da budu jasno regulisana zakonom.
Što se tiče „političke“ nekompatibilnosti, period “hlađenja” za članove Sudskog savjeta trebalo bi da se smanji na 5 godina, kako bi se izbjegla prekomerna stigmatizacija političkog djelovanja i sprečilo neopravdano ograničavanje grupe potencijalnih kandidata;
Nehanizmi protiv ćorsokaka, kao što je izbor vršioca dužnosti predsjednika Vrhovnog suda, trebalo bi da budu ograničeni na izuzetne događaje, kao što su smrt, ostavka ili razriješenje aktuelnog predsjednika, kako bi se izbjeglo pretvaranje izuzetka u pravilo.